Travanjska inflacija od 9,4 posto najveća je u protekla dva desetljeća, a dosada je taj rekord držao srpanj iz 2008. godine s 8,1 posto inflacije, piše Slobodna.
U ožujku je stopa inflacije iznosila 7,3 posto, pa se čini da bismo već tijekom svibnja mjeseca mogli dobiti dvoznamenkastu stopu inflacije što je prije očekivanja onih ekonomskih analitičara koji su najranije u lipnju očekivali takav rast cijena.
Crni rekorderi u travnju, prema podacima koje je objavio Državni zavod za statistiku, jestiva su ulja kojima je cijena skočila čak 51 posto na godišnjoj razini, dok su samo u travnju poskupjela 15 posto u odnosu na ožujak. Ovi se podaci ne odnose na maslinova ulja koja su u travnju poskupjela 4,7 posto, nego na ostala biljna ulja, suncokretovo, sojino... Ulja su počela znatno poskupljivati od srpnja prošle godine i od tada do danas cijene su im skakale u rasponu pod 28 posto do 51 posto.
Krumpiri slijede jestiva ulja s porastom od 29 posto i njima su se cijene smanjivale i do 20 posto tijekom 2020. i dobar dio prošle godine, da bi od lanjskog ljeta njima cijene počele rasti. Najviše su, 39,8 posto, krumpirima cijene skočile u prosincu prošle godine, a ove godine iz mjeseca u mjesec poskupljuju u rasponu od 22 do 34 posto.
Nema prehrambenog artikla kojem cijene u travnju u odnosu na isti lanjski mjesec nisu porasle, a najmanje je, 1,9 posto, poskupjela dječja hrana. Kompletnoj hrani cijene su skočile 13,3 posto, odjeća i obuća krešila je 7,5 posto, električna energija za kućanstva poskupjela je 10,5 posto, plin 18,9, propan i butan 46 posto... Goriva i maziva za automobile poskupjela su 29,9 posto pri čemu su cijene dizelu bile veće 38,2 posto, benzinu 22,4 posto, a ostalim gorivima 49,4 posto.
Pitate li se postoji li nešto što nije poskupljivalo, možemo kazati da među hranom takvog artikla nećete naći.
Najveće pojeftinjenje od 27 posto statistika bilježi za slušna pomagala i međunarodni zračni prijevoz koji je pojeftinio 13 posto. Lijekovi su jeftiniji 0,8 posto, no cijene specijalističke prakse veće su 6,5 posto, a u stomatološkoj praksi porasle su za 3,5 posto. Putnički prijevoz vlakom nije mijenjao cijene, ali jest prijevoz gradskim i putničkim autobusom koji je skuplji 5,5 posto, dok je vožnja taksijima poskupjela 24,8 posto...
- Sve što nam preostaje je povećanje plaća i mirovina, odustajanje od nekih investicijskih ciklusa ili njihovo usporavanje jer je važno da ljudi prežive. Nema više toliko mjera i modela koje Vlada može poduzeti, ono što je poduzela s PDV-om nije donijelo ono što smo željeli. Pratili smo što se događa s piletinom i puretinom u trenutku kad je spušten PDV na meso. Tada su doista spuštene cijene za piletinu i puretinu. Međutim, nakon nekog vremena došlo je do rasta cijena i to do razine cijena koje su iznad onih koje su bile prije spuštanja PDV-a – ističe Krešimir Sever, predsjednik Nezavisnih hrvatskih sindikata.
Sever navodi da je u travnju inflacija od 9,4 posto, dok su cijene hrane i bezalkoholnih pića rasle za 12,8 posto, a u ožujku 10,3 posto. Ističe da hrana ima veliki udjel u mjesečnoj potrošnji, prema statistici, taj udjel lani iznosi 27,2 posto, a za ovu godinu 25,93 posto. Sever dodaje da je smanjen statistički udjel stanovanja, vode i energenata u mjesečnoj potrošnji s lanjskih 17,7 posto na 16,80 posto, dok su povećani udjeli prijevoza, restorana i hotela, pokućstva i održavanja kućanskih aparata.
- Ti su udjeli relativni. Koliko utjecaja ima rast cijena u restoranima i hotelima za umirovljenika s prosječnim mirovinom od 2500 kuna ili na nekog s minimalnom plaćom od 3750 kuna? Statistika sasvim sigurno ovisi o tome u koju se kategoriju građana netko ubraja. Što su primanja niža, to su troškovi hrane i bezalkoholnih pića veći. Što je zemlja siromašnija, to je udjel u mjesečnoj potrošnji kućanstva veći, a u EU je prosječni udjel u potrošnji na hranu 13 posto, a razvijenije europske zemlje su ispod 10 posto. Mi smo siromašniji jer imamo manje raspoloživog dohotka za potrošnju i kad je dohodak mali onda nam sve veći udio otpada na hranu i stanovanje.
Jedini prostor na kojem Vlada može još nešto učiniti je područje energije, može spustiti PDV na električnu energiju s 13 na pet posto i dati još neke potpore na području goriva. Umirovljenici vape za potporama jer doista nemaju, njima se može možda uplatiti jednokratna potpora iz proračuna, trebalo bi i preispitati naknade za nezaposlene – ističe Krešimir Sever.
Cijene sigurno još neko vrijeme neće mirovati. Analitičari Raiffeisenbanke očekuju da će inflacija svoj vrhunac dosegnuti u drugom tromjesečju, s dvoznamenkastim stopama rasta, s obzirom na kretanja na svjetskim robnim tržištima, povećanje cijena električne energije i plina te još uvijek prisutne globalne poremećaje u opskrbi.
"Nadalje, dio inflatornih pritisaka prenijet će se u iduću godinu, što potvrđuje da će se Hrvatska u srednjoročnom razdoblju suočiti sa jačim, ali još uvijek upravljivim inflatornim pritiscima. Tek druga polovica 2023. trebala bi donijeti povratak godišnjih stopa inflacije oko dva posto i to mahom zbog učinka baznog razdoblja. Stoga je i naša prognoza prosječene godišnje stope rasta od 7,5 posto u ovoj godini izložena uzlaznim rizicima", ističu analitičari Raiffeisenbanke.
Europska komisija je u svojim proljetnim prognozama navela da bi hrvatsko gospodarstvo ove godine trebalo rasti 3,4 posto. Inflacija bi mogla iznositi 6,1 posto kolika se očekuje i u eurozoni, dok bi sljedeće godine trebala pasti na 2,8 posto. Komisija je tako smanjila procjenu rasta hrvatskog BDP-a od 4,8 posto iz prethodne prognoze, a zadržala je procjenu rasta za sljedeću godinu od tri posto.
Prema novim, smanjenim prognozama, realni BDP u Uniji i europodručju trebao bi rasti 2,7 posto u ovoj godini i 2,3 posto dogodine. Najveći rast BDP-a od 5,8 posto u EU-u imat će Portugal, a najmanji od jedan posto Estonija. Njemačko bi gospodarstvo trebalo ove godine porasti 1,6 posto, talijansko 2,4 posto, francusko 3,1 posto, austrijsko 3,9 posto, slovensko 3,7 posto...
Iz Komisije kažu da svjetsko i gospodarstvo Unije najviše pogađa poskupljenje energenata kojima su cijene i prije rata znatno porasle u odnosu na niske razine zabilježene tijekom pandemije. Cijene su se povećale u sektoru hrane i drugih osnovnih proizvoda i usluga, čime je smanjenja kupovna moć kućanstava.
"Inflacija raste od početka 2021. Na godišnjoj razini je s 4,6 posto u posljednjem tromjesečju 2021. porasla na 6,1 posto u prvom tromjesečju 2022. Ukupna inflacija u europodručju u travnju je porasla na 7,5 posto, što je najviša stopa u povijesti monetarne unije", ističe Europska komisija koja procjenjuje da će u drugom tromjesečju ove godine inflacija dosegnuti najvišu razinu od 6,9 posto a potom bi se trebala postupno smanjivati.
Zbog velike neizvjesnosti, uz osnovnu prognozu, komisija ima i scenarij na temelju modela koji simulira učinak viših cijena energenata i potpuni prekid opskrbe plinom iz Rusije i prema tom crnjem scenariju, stope rasta BDP-a bile bi niže u odnosu na osnovnu prognozu za oko 2,5 postotnih bodova u ovoj godini i za jedan postotni bod u 2023., dok bi se inflacija ove godine povećala za tri postotna boda, dogodine za jedan postotni bod u odnosu na osnovnu projekciju.
Do dodatnog usporavanja gospodarskog rasta i pritiska na rast inflacije, mogli bi dovesti veći problemi u lancima opskrbe od očekivanih i daljnji porast cijena hrane.
"Veći sekundarni učinci od očekivanih mogli bi u kontekstu "uvezenog" inflacijskog šoka povećati rizik od stagflacije. Snažni inflacijski pritisci podrazumijevaju veće rizike za uvjete financiranja. Na kraju, COVID-19 i dalje je faktor rizika. Osim tih neposrednih rizika, ruska invazija na Ukrajinu dovodi do ekonomskog odvajanja Unije od Rusije, čije se posljedice u ovoj fazi ne mogu sasvim uvidjeti", kažu u Europskoj komisiji spominjući tako i opasnost od stagflacije, od stagnacije ili pada gospodarstva uz istovremeni rast inflacije.