Hoće li tržište investicijskog zlata u Hrvatskoj postati veće od tržišta dionica?

Veliki rast potražnje za investicijskim zlatom u fizičkom obliku zlatnih poluga i zlatnika u Hrvatskoj zadnjih godina povećao je ovo tržište na vrijednost od oko 280 milijuna eura na godišnjoj razini, pokazuju procjene Centra Zlata, jednog od vodećih domaćih distributera investicijskih plemenitih metala. Uzme li se u obzir činjenica da je tržište investicijskog zlata u Hrvatskoj prije samo četiri godine vrijedilo svega 30-ak milijuna eura, jasno je da se Hrvati sve više okreću zlatu u potrazi za sigurnim i isplativim oblikom štednje i ulaganja.

Zlato bi moglo nadmašiti dionice

Usporedimo li veličinu hrvatskog tržišta investicijskog zlata s onom hrvatskog tržišta dionica, financijskog instrumenta koji je i dalje mnogima broj jedan kad se radi o ulaganju, možemo vidjeti kako bi uskoro veći dio kapitala u Hrvatskoj mogao završiti u zlatu nego u dionicama i fondovima izlistanima na Zagrebačkoj burzi (ZSE). Dok se promet na Zagrebačkoj burzi zadnjih godina kreće u relativno stabilnom intervalu između 300 i 500 milijuna eura, tržište investicijskog zlata naraslo je za više od 750% u svega pet godina, a trend rasta očekuje se i u budućnosti.

Usporedba prometa na hrvatskom tržištu dionica (ZSE) s tržištem investicijskog zlata

Usporedba prometa na hrvatskom tržištu dionica (ZSE) s tržištem investicijskog zlata

“Rast potražnje za investicijskim zlatom u fizičkom obliku treba promatratiu kontekstu rastućih neizvjesnosti u svjetskom gospodarstvu – od pandemije i visoke inflacije do geopolitičkih tenzija i ratova. Zlato se smatra tradicionalnom zaštitom vrijednosti imovine od takvih negativnih pojava i ne treba čuditi što ga sve više ljudi kupuje radi zaštite vrijednosti svog novca, ali i u nadi ostvarenja prinosa kojeg nije moguće ostvariti klasičnom štednjom u banci”, tvrdi Josip Kokanović, operativni direktor Centra Zlata.

Visok prinos glavna motivacija ulagača

Upravo je visok povijesni prinos jedan od glavnih razloga zbog kojih ulagači i štediše biraju zlatnike i zlatne poluge. Naime, cijena zlata u eurima u proteklih je dvadeset godina u prosjeku rasla više od 8.5% na godišnjoj razini, što je više od mnogih drugih oblika ulaganja i štednje, ali i od prosječne stope inflacije u istom periodu.

“Visok rast cijene zlata u dugom roku posebno je privlačan u periodu inflacije, ali i recesije kada mnogi drugi oblici ulaganja poput dionica ili nekretnina imaju tendeciju pada. Zlato, s druge strane, često se ponaša kontraciklički, odnosno cijena mu najviše raste kada je stanje u gospodarstvu loše jer ga tada povećani broj malih, ali i velikih investitora kupuje radi zaštite imovine. S obzirom da mnogi očekuju novu recesiju u bližoj budućnosti koja se u Njemačkoj već i pojavila, nije nerealno očekivati rast cijene narednih godina”, pojašnjava Kokanović.

Josip Kokanović operativni je direktor Centra Zlata

Josip Kokanović operativni je direktor Centra Zlata

Rast tržišta zlata nije kratkoročni trend

Početak rasta tržišta investicijskog zlata u Hrvatskoj seže još u 2013. godinu kada je, nakon ulaska u EU, ukinut PDV na zlatne poluge i zlatnike čime je ovaj oblik ulaganja postao jedan od rijetkih koji je u potpunosti oslobođen svih poreza – kako prilikom prodaje, tako i prilikom kupnje. No, pravi razvitak tržišta uslijedio je tek od 2018. nadalje dolaskom novih konkurenata koji su snizili cijene na europski prosjek pa je postalo moguće povoljno i sigurno ulagati u žuti plemeniti metal.

“Unatoč velikom rastu tržišta, bitno je napomenuti kako smo u Hrvatskoj još uvijek daleko od prosjeka razvijenijih država poput Njemačke, Italije i SAD-a gdje znatno veći dio populacije ulaže u zlato i barem dio svoje štednje drži u obliku zlatnih poluga i zlatnika. Vjerujemo stoga kako porast potražnje nije samo kratkoročni trend uzrokovan pandemijom, inflacijom i ratom, već kako se nalazimo tek na početku jednog perioda u kojem će investicijsko zlato postati neodvojivi dio imovine velikog dijela hrvatskog stanovništva”, dodaje Kokanović.