Hrvatski premijer Andrej Plenković iznio je drugi paket mjera za oporavak hrvatskog gospodarstva. Prvi je težak 30 milijardi kuna. Prve su procjene razmjera ove krize veće od one krize 2008. godine. To je bila kriza financijskog kapitalizma, a ova se kriza uspoređuje s velikom depresijom na kraju 20-tih godina prošloga stoljeća - rekao je premijer te iznio još jedan paket mjera. Je li ispunio očekivanja gospodarstvenika, pitali smo Gorana Hrnića, osnivača i donedavno vlasnika jedne od najvećih turističkih agencija u Hrvatskoj, Gulliver Travel
Hoće li mjere koje je predložio hrvatski premijer Andrej Plenković - a radi se o podizanju potpore s 3200 na 4000 kuna netto za travanj i svibanj, preuzimanje od države tereta doprinosa na tih 4000 kuna, zaista pomoći spasu hrvatskog gospodarstva, posebno turizma na kojem počiva cijela Dalmacija?
- Ove mjere mogu pomoći ublažavanju posljedica, što ne znači spas hrvatskog gospodarstva. Spas, po mom mišljenju, treba tražiti u kompletnom restrukturiranju gospodarstva, radikalne promjene u strukturi troškova javnog sektora jer je ogroman disbalans u strukturi zaposlenih u RH. Naime, u realnom sektoru je bio evidentan deficit radne snage na svim razinama, dok se u javnom sektoru i dalje nepotrebno gomila broj novozaposlenih, što nema uporište u stvarnim potrebama istih.
U javnosti se stječe dojam da su mjere dosta površne i ne zadiru u meritum problema?
- Temeljem onog što sam jučer čuo od premijera, a potom i ministra financija, nisam tog dojma. Naravno, ako je ovo korak prema stvarnim i radikalnim promjenama koje MORAJU uslijediti. Vrlo je bitno da ove mjere budu pravedne i poštene, da se ne honorira neodgovorno ponašanje u prošlosti na način da se opraštaju razni porezni i drugi dugovi nastali u prethodnim fiskalnim razdobljima. Ne smije se dogoditi da netko tko je uporno egzistirao u sivoj zoni, dobije od države više nego što je dao kroz razne vidove poreza i doprinosa ranije. To bi bilo penaliziranje onih koji rade pošteno i odgovorno i prema državi i prema pojedinim subjektima.
Je li s ovom sezonom 2020. 'gotovo', postoji li nada da će se ipak spasiti barem krajem ljeta i što predviđate svima povezanima s ugostiteljstvom i turizmom – koliki će biti gubici i kako se izvući iz svega u smislu vlastitih snaga, uz potporu države?
- Sezona u onim gabaritima kako je bila planirana i očekivana je definitivno izgubljena, ali ako ovu krizu shvatimo kao izazov i novu priliku, moguće je da dugoročno profitiramo. Naravno, prijetnja je “kratko pamćenje” hrvatskog građanina, jer je već ranije bilo evidentno da smo zaboravili rat, recesiju, franak i slične katastrofe kroz koje smo prošli u zadnjih tridesetak godina.
Nadate li se pomoći Europske unije?
- Pitanje je da li Europska unija može pomoći i u kolikoj mjeri. Za naš turizam i gospodarstvo uopće, bitno je da građani zemalja članica i same države iz svega ovoga izađu sa što manje posljedica, jer je to jamstvo bržeg povratka turista iz tih zemalja u Hrvatsku. Tu smo za sada sigurno u prednosti nad daljim destinacijama i vrlo je bitno da u tom smislu sačuvamo imidž sigurne destinacije, a u ovim novim okolnostima i države koja je ozbiljno i odgovorno vođena.
Koliko će nam trebati za oporavak, s obzirom da je doprinos turizma hrvatskom BDP-u između 16 i 20 posto?
- Oporavak ovisi o dinamici izlaska iz ove krize, potom i o spremnosti države da se što prije riješi tolike ovisnosti o turizmu, kako bi se taj udio pomaknuo s tih 16 do 20 posto. Ja sam optimist!