StoryEditorOCM
Turizam i gospodarstvoIMA LI DOVOLJNO RADNIKA?

Dubrovnik se ‘otvorio‘ 15 dana kasnije, naši sezonci nisu bili strpljivi pa su otišli raditi u Istru!

Piše Dube Marjanović Ladašić
16. srpnja 2021. - 10:26

Do prije dvije godine bilo je nezamislivo da u oglasima za radna mjesta tijekom srpnja poslodavci traže sezonske radnike. Obično su ta mjesta bila popunjena već u ožujku, kada su počinjale velike pripreme za novo radno ljeto.

No, pandemija je, posebno u ekonomskom smislu, sve poremetila, a čini se da je najviše pogodila sektor turizma i ugostiteljstva, ono što se 'ne mora', ali ljudi uživaju u tome. Kad je kriza, prvo se 'križaju' užitci, pa je tako turistički Dubrovnik doživio ekonomski poraz od kojeg će se dugo oporavljati. S tim u vezi zanimljivo je pratiti oglase za zapošljavanje – u rubrici 'uslužna i ugostiteljska zanimanja' u dubrovačkoj podružnici Hrvatskog zavoda za zapošljavanje traže čak pedesetak kuhara i konobara. Poslodavci su uglavnom manji ugostiteljski objekti – konobe i obrti, dok su se hoteli radnom snagom 'oboružali' već prije.

– Nemamo puno gostiju. Zaposlila sam se u lipnju, nikad kasnije nego ove godine – kaže nam mlada konobarica jednog hotela u okolici Dubrovnika, koji ima ogromne kapacitete, ali vrlo malo zauzetih. Pandemija je, očekivano, najviše pogodila velike objekte koji, zbog brojnosti svojih gostiju, teško posluju u skladu s epidemijskim mjerama koje su na snazi. Puno je lakše malim smještajnim objektima na osami, koji su trenutno najtraženiji.

Da je potraga za sezoncima još uvijek aktualna, potvrđuje nam i Ante Vlašić, predsjednik Udruge ugostitelja Dubrovnik, te iznosi razloge zbog kojih je to tako:

image
.
Tonci Plazibat/Cropix

- Ove smo godine u većem problemu nego 2017. zato što je naš županijski Stožer ugostiteljske objekte odlučio otvoriti 15 dana kasnije od ostatka Hrvatske, tako da je veliki dio 'naših' sezonaca otišao negdje drugo. Sad imamo problem s pronalaskom kadra. Konkretno, 'moji' sezonci su otišli u Poreč jer nisu mogli čekati otvaranje lokala u Dubrovniku. Još uvijek tražim ljude! – rekao je Vlašić. – Postoje objektivni i nepotrebni razlozi. Što je – tu je, moramo se prilagoditi. Radit ćemo koliko budemo mogli, s onim što imamo, pa kako ispadne - indisponiran je naš sugovornik.

– Potpuno razumijem ljude koji su sezonci, mojima se ponudila prilika u Istri, gdje su odmah mogli početi raditi. Otišli su već u petom mjesecu – dodaje Vlašić. – Tih 15 dana nas je u Dubrovniku koštalo velikog broja sezonaca, bez ikakve potrebe, ali to se nije moglo objasniti stožeru, koji ne snosi nikakvu odgovornost za to – ističe naš sugovornik.

A boji li se da će se opet sve zatvoriti 15. kolovoza, kako već najavljuju?

– Ne bojim se više ničega. Kako bude – bit će. Ova psiho-fizička represija zadnjih godinu i pol dana je kao da smo u logoru, ljudi pate od kombinacije letargije osuđenika na smrt i Stockholmskog sindroma. Mi smo već toliko 'isprebijani', psihički izmučeni i izmaltretirani i od političara i od medija, da nam je potpuno svejedno hoće li nas ili neće zatvoriti. Velika većina mojih kolega tako kaže – zaključuje Ante Vlašić.

Dubrovačku podružnicu Hrvatskog zavoda za zapošljavanje tražili smo podatke o broju traženih sezonaca u periodu od travnja do srpnja, jesu li primijetili da je potražnja za radnicima manja nego prethodnih godina, koji se profili traže i tko se zapošljava, obzirom da se od početka godine i stranci mogu zapošljavati.

image
.
Tonci Plazibat/Cropix

Tako vidimo da je u prvih šest mjeseci 2021. potražnja u Dubrovačko-neretvanskoj županiji za radnicima bila veća za 30,4 posto nego u istom razdoblju 2020. godine, ali ipak manja nego u 2019. i to za 7,2 posto.

Zanimanja koja su se najviše tražila u 2021. godini su konobari (437), kuhari (351), sobarice (310), kuhinjski radnici (173), čistačice (147), pomoćni kuhari (112), barmeni (101), prodavači (101), medicinske sestre (96), građevinski radnici (81), recepcionari (72) i pomoćni konobari (68).

Koja prava imaju sezonci?

- Pravo na novčanu naknadu za vrijeme nezaposlenosti stječe nezaposlena osoba koja u trenutku prestanka radnog odnosa ima najmanje 9 mjeseci rada u posljednja 24 mjeseca. Kao vrijeme provedeno na radu smatra se vrijeme obveznog osiguranja po propisima o mirovinskom osiguranju ostvareno na temelju radnog odnosa u Republici Hrvatskoj ili drugoj članici Europskog gospodarskog prostora ili Švicarskoj kao i na temelju obavljanja samostalne djelatnosti uz osiguranje za slučaj nezaposlenosti te vrijeme koje je radnik bio privremeno nesposoban za rad, odnosno na porodiljnom, roditeljskom, posvojiteljskom ili skrbničkom dopustu nakon prestanka radnog odnosa odnosno prestanka obavljanja samostalne djelatnosti, ako je za to vrijeme primao naknadu plaće prema posebnim propisima i ako je uplaćen doprinos za zapošljavanje – odgovorili su nam iz dubrovačke podružnice HZZ-a.

02. studeni 2024 20:27