Nedavno je objavljena vijest kako je u lipnju skočila prosječna zagrebačka plaća koja je za 1.278 kuna veća od prosječne hrvatske plaće koja iznosi 7.711 kuna. Prema podacima Državnog zavoda za statistiku prosječna neto plaća po zaposlenome u pravnim osobama na području Dubrovačko-neretvanske županije u lipnju 2022. je iznosila 7.158 kuna.
Dakle, hrvatski jug ne samo da je daleko od prosjeka koji vlada u metropoli, daleko je i od hrvatskog prosjeka. Na pitanje može li četveročlana obitelj na području Dubrovnika s dvoje zaposlenih koji primaju prosječnu dubrovačku plaću preživjeti, odgovara područna povjerenica Sindikata turizma i usluga Hrvatske, Dolores Lujić.
- Četveročlana obitelj teško može izaći na kraj, sve da nemaju kredita i da nisu podstanari, ako nemaju nekih drugih prihoda, teško će to biti dovoljno za podmirenje osnovnih životnih troškova, nešto više od toga, svakako nije moguće. Kod nas je, osim u državnim službama, većina zaposlenih u turizmu, a prosječna plaća u turizmu je uvijek bila ispod prosječne plaće u Republici Hrvatskoj. Omjer ljudi koji su stalno zaposleni i koji rade sezonski ovisi od objekta do objekta, međutim, više od 50 posto je svakako sezonskih radnika. To je još ‘dobar‘ omjer jer imate omjere 30 posto stalno zaposlenih, a 70 posto sezonaca, ima i drastičnijih primjera, a svakako je uvijek puno veći postotak onih koji su zaposleni na određeno, nego onih koji su na neodređeno, ističe Lujić koja je prokomentirala i val poskupljenja:
- Porast plaća koliki god da je, ne prati porast inflacije, tu se moraju poduzeti mjere da se barem to uskladi. Plaću bi se svakako moglo rasteretiti: porezna i obvezna davanja za mirovinsko i zdravstveno, te povećati neoporezivi iznos plaće, na taj bi se način neto plaća mogla povećati, ali nisam ‘otkrila‘ toplu vodu, to je moguće napraviti, poručuje Lujić.
Predsjednica Županijske komore Dubrovnik, Nikolina Trojić, također je prokomentirala kretanje plaća.
- Mi radimo analize rezultata gospodarstva i u 2021. je kod nas prosječna mjesečna neto plaća iznosila 5.361 kunu. Međutim, treba imati na umu da je u 2021. ogromni broj radnika bio na mjerama, na plaći od 4 tisuće kuna i zbog toga je taj iznos prosječne plaće tako niži u odnosu na 2019. kad je prosječna mjesečna neto plaća isplaćena u trgovačkim društvima bila 5.679 kuna. Rekla bih da je kod nas prosječna plaća bila negdje na razini hrvatskog prosjeka, a Grad Zagreb odskače zato što su tamo sjedišta većine korporacija i kompanija i zbog velikog udjela menadžerskih plaća prosječna plaća je veća nego što je medijalna plaća koja bi bila realniji pokazatelj. Mi u Dubrovniku smo uvijek negdje oko hrvatskog prosjeka ili blago više, a tome doprinosi situacija s turizmom gdje osim standardnih primanja imamo dodatne prinose kućnom budžetu, recimo od iznajmljivanja. Za one koji nisu direktno u turizmu, standard u Dubrovniku se nadopunjuje turističkom djelatnošću većeg broja građana tako da smo u nešto povoljnijoj situaciji nego ostatak Hrvatske, kaže Trojić te dodaje:
- Ove godine se očekuje poboljšanje jer ove godine nije bilo toliko potpora i mjera, bile su veće standardne plaće tako da će prosječna plaća za ovu godinu biti veća, međutim, poanta priče je da je ove godine inflacija bila dvoznamenkasta i ona je ‘pojela‘ naš ukupni standard. Jer, prirodni rast plaća koji iznosi par postotaka godišnje, nije mogao pratiti dvoznamenkastu inflaciju i utoliko je naš standard bio nešto narušen. S druge strane, mi smo ovdje na ovom prostoru dodatno izloženi većim cijenama upravo radi turističkih kretanja, trgovci se manje-više prilagođavaju turistima pa su onda i cijene ponešto više od ostatka Hrvatske, ističe Trojić.
No, kako obitelj može preživjeti s prosječnom plaćom?
- Često se pitam kako su ti ljudi ‘mađioničari‘, kako, recimo, ta djeca u školi imaju sve potrebne knjige i opremu za tjelesni, likovni, glazbeni i vannastavne aktivnosti i još uz to ljudi imaju kuću ili prijevozno sredstvo?! Pitam se jesu li to ljudi mađioničari?! To opet ide s tim što smo turističko odredište i mnogi rade neke dodatne poslove, dva-tri posla ili imaju tu sreću da mogu iznajmljivati nekretninu i odatle dolaze prihodi koji na neki način saniraju ‘rupu‘ u kućnom budžetu. Prihodi od turizma su oni koji nam daju veliki plus na naše prosječne hrvatske plaće, kaže predsjednica Županijske komore Dubrovnik.
Osvrnula se i na odnos stalno zaposlenih i sezonaca.
- Broj zaposlenih u gospodarstvu Dubrovačko-neretvanske županije je prema podacima Fine bio 20.328. Ali, kad je riječ o broju osiguranika Hrvatskog zavoda za mirovinsko i zdravstveno osiguranje, koji je možda najrelevantniji pokazatelj, postoje dva podatka: u lipnju prošle godine ih je bilo 47 741, a u prosincu 43 341. Ova razlika je razlika u sezoncima i stalno zaposlenih, a u tom dijelu sezonaca je jedan dio stranaca, jedan dio lokalaca. Udio stranaca raste, mahom u sektoru turizma i građevine, dodaje Trojić.