‘Dali smo otkaz kako bi pokrenuli biznis, a sada, ako se ne dogodi čudo, izgubit ćemo 100.000 €!‘

Dok političari usred ljeta jalovo raspravljaju o štrajku u pravosuđu, na ledu su čak i projekti potencijalno uspješnih domaćih startupova. Dva mlada hrvatska poduzetnika, koja sanjaju krenuti stopama prvih domaćih jednoroga, Infobipa i Rimca, obratili su nam se sa svojom pričom zabrinuti da će, od svih prepreka koje su očekivali, na kraju pokleknuti na nečemu što su smatrali normalnim - infrastrukturi pravne države, odnosno pravosuđu.

Luka Majer i Marino Miletović pokrenuli su startup PetChat, kojem prijeti gubitak više od 100.000 eura ako u idućih nekoliko dana ne uspiju u Zagrebu osnovati tvrtku. No, zbog štrajka u pravosuđu to ne znaju kad će moći izvesti.

- Zbog štrajka prijeti nam gubitak poticaja za samozapošljavanje u iznosu od 15.000 eura, kao i prvog partnerstva koje vrijedi između 40.000 i 100.000 eura u godišnjim prihodima - kaže Luka Majer, suosnivač i izvršni direktor PetChata, donosi Jutarnji list

Dodaje da ih je štrajk u pravosuđu gurnuo u situaciju da ne mogu započeti poslovanje i stvoriti nova radna mjesta. Majer kaže da su 19. lipnja dobili pozitivnu ocjenu za poticaj za samozapošljavanje i da im od tada teče rok od 45 dana da završe proces osnivanja tvrtke. Paralelno, njihov je konkurent već izašao na tržište i prikuplja prve korisnike.

- Za štrajk ne krivimo ljude koji rade na Trgovačkom sudu jer je to, očito, jedini način na koji se mogu izboriti za svoja prava. Ne želimo politizirati i upirati prstom u krivce za nastalu situaciju, već samo želimo da nam se omogući da počnemo graditi posao za koji smo si do sada pošteno ‘slomili kičmu‘ - ističe Majer.

Amazon za veterinare

PetChat se na startup mapi u Hrvatskoj prvi put pojavio u travnju, kad je pobijedio na natjecanju zagrebačkog Algebra LAB-a za najbolju novu poslovnu ideju. Majer i Miletović grade Amazon za veterinare. Navode da istraživanja pokazuju da se čak 70 posto posjeta veterinaru može riješiti telefonski. Oni su tome dodali video i tako stvorili digitalnu platformu na kojoj se može s veterinarom razgovarati putem videokonferencije.

- Imam prijateljicu koja je veterinarka i koja mi je u nizu slučajeva pomogla telefonski, u samo nekoliko minuta, riješiti problem s mojim psom Luijem. Mi smo tome dodali video i vidimo da tehnologija može pomoći vlasnicima da ne moraju odmah fizički veterinaru, kad stvar mogu prvo probati riješiti online, a veterinari imaju interes razgovarati s vlasnicima jer takvu uslugu mogu naplatiti - kaže Majer.

I dok je od travnja PetChat postao vidljiv u startup zajednici, Majer i Miletović su na ovom projektu radili dulje od godinu dana. Majer kaže da nisu imali nikakve vanjske izvore financiranja, nego su sve napravili sami - od istraživanja tržišta, konkurentskih tvrtki u SAD-u, pisanja poslovnog plana, marketinga pa sve do poslovnog razvoja i programiranja.

Izazovan period

- Bio je to vrlo izazovan period u kojem smo svakodnevno većinu sati u danu ulagali u projekt, potpuno zanemarivši društveni život i sve ostalo. Predali smo se projektu u potpunosti - kaže Majer.

Dodaje da je, kad je shvatio da neće moći platiti programera, sam naučio programirati.

- Upisao sam se na više tečajeva za programiranje, počevši od Harvardovih CS50 sve do Algebrina Python developer Bootcamp procesa. Cijeli taj proces trajao je više od godinu dana - kaže Majer.

Navodi da su nakon toga ušli u Algebra LAB, gdje su prošli program startup edukacije i mentorstva. Obojica su potom dali otkaz na poslovima koje su radili i posvetili se PetChatu.

- Budući da smo doslovno trebali novac od poticaja za samozapošljavanje, nismo si mogli dopustiti da naša prijava bude odbijena, pa smo poslovni plan, koji je na kraju bio dug 20 stranica i vrlo detaljan, pisali čak tri tjedna - kaže Majer.

Sve to omogućilo im je da uđu u pregovore s nekoliko velikih partnera, jednim iz Hrvatske i dva iz inozemstva. No, ukupan broj potencijalnih partnera u ovom trenutku već im se popeo na 20, piše Jutranji list

- Samo jedna od kompanija koja bi željela uvesti našu uslugu u svoj proizvod može nam donijeti do 100.000 eura godišnjeg prihoda - kaže Majer.

Dodaje da su bili svjesni da će ušavši u posao preuzeti veliki osobni i financijski rizik, ali nisu očekivali da će im prepreku postaviti država.

- Oduvijek smo znali da želimo napraviti nešto svoje u Hrvatskoj, iako smo svi svjesni da je to samo po sebi brutalno izazovno, ali sada strahujemo da ćemo doći u situaciju u kojoj moramo tražiti alternativu, odnosno države u kojima bismo, po pitanju otvaranja tvrtke, mogli očekivati barem malo urednije i odgovornije ponašanje države - zaključuje Majer.