Ovih je dana Hrvatska gospodarska komora u središtu pozornosti, pitanje članarine izazvalo je velike prijepore u Saboru. Trebaju li poduzetnici plaćati članarinu HGK?
Na razini Europske unije 12 država ima dobrovoljno članstvo u gospodarskim komorama, dok je njih 16 organizirano po principu obvezne članarine. Među ovih 16 je i Hrvatska koja se Zakonom donesenim 1991.opredijelila za obvezno članstvo. Osobno mislim da je to dobar model. Čitav niz projekata i poteza u prethodnom razdoblju pokazao je da Komora može biti predvodnik novih inicijativa i aktivnosti. Sjetimo se kako je Komora prva probijala trgovačke barijere između zemalja ex Jugoslavije. Akcija 'Kupujmo hrvatsko' i brendiranje hrvatske proizvodnje znakovima 'Izvorno hrvatsko' i 'Hrvatska kvaliteta' u razdoblju prevladavajućeg uvoza. Taj se projekt održao do danas i razvio u dodatni projekt 'Hrvatski proizvod za hrvatski turizam'. Pamtim i druge projekte kao 'Riba Hrvatske - jedi što vrijedi' ili 'Drvo je prvo' (vezan za drvnu industriju i industriju namještaja) itd. itd.
Ili čitav niz projekata u našoj Županiji kao što su 'Mediteranski sajam', 'Dani otvorenih vrata peljeških podruma'.... gotovo svih projekata koji su imali za cilj razvoj ruralnog prostora i dodatnih sadržaja koji su djelovali na produženje turističke sezone i razvoj ostalih dijelova županije.
Naravno, vremena se mijenjaju, danas smo u izrazito teškoj ekonomskoj krizi uzrokovanom covidom-19. Svi bi trebali podnjeti teret i naći riješenje u kome će svi biti zadovoljni, a o tome prvenstveno odlučuje Vlada RH. Nisam za riješenja „ad hoc“, a potpuno razumijem veliko nezadovoljstvo poduzetnika kojima je danas više nego ikada potrebna pomoć kako bi preživjeli.
Javnost je bila iznenađena visokim primanjima čelnika Hrvatske gospodarske komore Luke Burilovića. Kakvo je vaše mišljenje o plaćama vodstva HGK?
Plaće svih čelnika pa i njihova primanja te primanja svih zaposlenika u javnom sektoru trebala bi se uskladiti s okolnostima u kojem posluju poduzetnici, jer oni su ti koji stvaraju novostvorenu vrijednost i to bi trebalo poštovati. O tome bi trebalo razgovarati i odlučivati putem postojećih tijela navedenih institucija, Nikako nisam pobornik „ulice“.
Mnogi smatraju da je ovakav oblik komore pregazilo vrijeme?
HGK je zadnjih godina provela određene reorganizacije koje su dovele do osuvremenjavanja sustava i smanjenja broja zaposlenih. Međutim, poslovno okruženje se znatno brže mijenja nego nekad. Dovoljno je pogledati promjene u prošloj godini. Procesi i inače trebaju biti brži. Sve institucije pa tako i HGK, trebaju promptno djelovati na promjene tržišta.
Uskoro će godina dana otkako smo ušli u prvi 'lock down'. Ne treba ponavljati u kakvu je krizu zbog pandemije zapalo gospodarstvo naše Županije. Mislite li da bi od 15. veljače ipak trebalo popustiti mjere i dopustiti rad ugostiteljima?
Potpuno razumijem stanje u kojem su naši poduzetnici kojima je onemogućen rad. No, svi ćemo se suglasiti da je zdravlje na prvom mjestu, a tek onda dolazi ekonomija. Nažalost, plaćamo danak strukturi gospodarstva ne samo u našoj Županiji nego i cijeloj Republici Hrvatskoj. Zemlje kojima prihod od turizma nije toliko značajna stvaka BDP-a lakše prolaze kroz ovu krizu. Volimo se pozivati na Njemačku i slične zemlje, no nažalost one su u puno „lagodnijoj“ situaciji. Mjere koje pružaju poduzetnicima su fiskalno održive.
Svakako, sad kad nam prijeti i tzv. mutirani virus iz Velike Britanije treba biti oprezan i podijeliti odgovornost sa županijskim stožerima, upravo zbog različite strukture gospodarstva, ali i različite epidemiološke situacije po regijama. Naši ugostitelji su udrugom položaju u odnosu na kontinent. Ovdje bi trebao biti prioritet doći u „zeleno“i odraditi predstojeću turističku sezonu što je moguće bolje. Cijepivo i pridržavanje mjera bi trebalo dati relativni optimizam.
Na nedavnom prosvjedu poduzetnika bilo je dosta prigovora ne samo zbog zatvaranja nego i potpora Vlade RH tijekom koronakrize. Mnogi su prosvjednici prigovarali da osim potpora za djelatnike nisu dobili nikakve poticaje?
Poduzetnici koji su potpuno onemogućeni u radu su u izuzetno teškoj situaciji. Zalihe koje su sačuvali iz prethodnih godina su pri kraju ili potrošene. Mjere sigurno nisu dovoljne,one su uz to i spore. Javna uprava mora biti brža i efikasnija, U problemu nisu samo ugostitelji i vlasnici teretana, već i prijevoznici, agencije... Daljnji poticaji koji su sigurno potrebni ovisit će o fiskalnoj održivosti.
Bili ste dugogodišnja predsjednica HGK Županijske komore Dubrovnik. Možete li usporediti djelovanje Komore u vrijeme kada ste preuzeli mandat i prije umirovljenja. Mislite li da danas u Komori ima viška zaposlenih?
Kada sam došla u Komoru, bilo nas je 11. Danas ih ima 6. Znate li ijednu sličnu instituciju koja je u zadnje vrijeme gotovo prepolovila broj zaposlenih?
Koronakriza je posebno pogodila turistički Dubrovnik, a i sljedeća turistička sezona je neizvjesna. Kako ste zadovoljni načinom na koji aktualna gradska uprava sanira štete od krize? Što biste joj preporučili za mjesece koji slijede?
U startu je malo kome bilo jasno da će se o krizi razgovarati i ove sezone. I dalje se iz tjedna u tjedan mijenjaju okolnosti u kojima se radi i živi. Mjere koje su na snazi do 1. travnja, a to je potpuno oslobađanje od plaćanja zakupnina u prostorima gdje je Grad vlasnik i najma za javni prostor vjerovatno će se morati produljiti, jer već je izvjesno da predsezone baš i neće biti. Dalje bi trebali postupati kao i u trećem kvartalu prošle godine, vezivanjem na realni turistički promet. Tu su još i neke naknade i troškovi na koje bi se moglo djelovati,kao što su komunalne naknade, financiranje PCR testova i slično.