U suradnji s Dubrovačkim knjižnicama, te u sklopu Feste sv. Vlaha, 31. siječnja u 18 sati vodičica Vesna Barišić će održati predavanje u Saloči od zrcala na temu "Dubrovnik, pristanište na putovanju srednjovjekovnih hodočasnika u Svetu Zemlju".
Uspon kršćanstva u srednjem vijeku, osim centralne figure Boga i Božjeg sina, donosi i štovanje kultova svetaca. Pojavljuje se i razvija praksa štovanja svetih mjesta, tzv. loca sacra, mjesta gdje su sveci živjeli, odnosno gdje su pokopani i gdje postoje njihove relikvije. Jedno od najstarijih takvih mjesta, osim Jeruzalema, mjesta Isusove smrti, jest prva bazilika Sv. Petra u Rimu iz 4. st., iznikla na mjestu svečevog mučeništva, ili španjolsko svetište Santiago de Compostela, gdje počivaju kosti sv. Jakova. Ova sveta mjesta tako postaju nadnaravni posrednici susreta grešnika s Bogom, koji donose okrepljenje i tijela i duše.
Upravo Jeruzalem, Rim i Santiago de Compostela i danas se smatraju peregrinationes maiores, velikim svetištima, najvažnijim svetištima.
Slijedi ih mnoštvo drugih, poznatih, kao Lourde, Fatima, Assisi, Aachen, ali i velik broj nacionalnih, kao i lokalnih svetišta, čija važnost nije ni približna glavnim svetim mjestima.
Sva ta hodočasnička središta od početka imaju jednu važnu osobinu – vjerovanje da su to mjesta na kojima su se čuda jednom dogodila, još uvijek se povremeno događaju i dogodit će se opet.
Prvi hodočasnici s istočne strane Jadrana pojavljuju se razmjerno kasno, od 9 st., što je zapravo i odraz širenja kršćanstva među slavenskim doseljenicima. Kršćanstvo svoje korijenje u širem društvenom smislu, na istočnoj jadranskoj obali, pušta upravo sredinom osamstotih godina.
Tko su bili hodočasnici u sveta mjesta? Kako su putovali i kako je takvo putovanje izgledalo?
Dubrovnik je bio luka u koju su brodovi s hodočasnicima redovito pristajali. Kako su hodočasnici doživljavali srednjovjekovni Dubrovnik, što ih se dojmilo, a što im se nije svidjelo?
Tko su bili dubrovački hodočasnici?
U potrazi za odgovorima na ova pitanja, predavačica je prikupila mnoštvo materijala koje će predstaviti u Saloči od zrcala.
Vesna Barišić, turistička vodičica, priče priča cijeli svoj život: u nekim prijašnjim zanimanjima, one su bile determinirano činjenične; u ovom današnjem, determinirano su kreativne. Lokalna je vodičica od 2013. godine. U posljednih nekoliko godina, profilirala se u specijalističkim turama koje je sama osmislila, istražila te kreirala.
Neke od njenih tura su: „Miris žene“ – o ženama u Dubrovačkoj Republici; „Mračni srednjovjekovni Dubrovnik“ o kaznama, tajnim pogubljenjima i epidemijama srednjovjekovlja; „Koralji i perle“ o načinu urešavanja u stara dobra vremena. U svaku od tih tura utkani su sati istraživanja koje pogoni Vesnina ljubav za intrigantnim detaljima, povijesnim pikanterijama te svakako – dobrim pričama.
Koautorica je Vodiča po Konavlima u izdanju Društva vodiča Dubrovnik, a u slobodno vrijeme piše priče i romane.
S obzirom na epidemiološku situaciju i ograničen broj posjetitelja koji mogu boraviti u Saloči od zrcala, mole se svi zainteresirani da svoj dolazak prijave na press.dkd@gmail.com.
U skladu s epidemiološkim mjerama za suzbijanje širenja zaraze bolesti COVID-19, ulazak je slobodan uz predočenje valjane covid potvrde o preboljenju, cijepljenju ili testiranju.