U Montrealu u Kanadi 29. 11. 2021., prestalo je kucati srce ugledne hrvatske znanstvenice i povjesničarke medicine Zlate Blažine, rođene Tomić (1925. 2021.). Ona je svojim višegodišnjim radom na obimnom arhivskom materijalu dokazale postojanje organizirane i sustavne zdravstvene službe protukužnih mjera izolacije ljudi i roba u Dubrovačkoj Republici protiv epidemija kuge i internacionalizacije spoznaje, kako Dubrovačka Republika proglasila prve karantenske uredbe na svijetu 27. srpnja 1377. godine. Ova uredba koja je isprva bila tridesetdnevnog trajanja (trentina), a poslije produžena na četrdeset dana (prema riječi quaranta). Ta jedinstveno zamišljena uredba poslije je primjenjivana u Milanu, Veneciji, Marseilleu i drugim mediteranskim gradovima. Karantenska uredba veliko je dostignuće u povijesti medicine. Velikan hrvatske povijesti medicine Mirko Dražen Grmek smatraokako je karantenska uredba jedno od najvećih dostignuća srednjovjekovne medicine.
Povjesničarka medicine Zlata Blažina Tomić, diplomirala je povijest i latinski na Filozofskom fakultetu Sveučilišta u Zagrebu. Od 1970. do 1991. godine radila je kao bibliograf na razvijanju zbirke modernih i rijetkih knjiga iz povijesti medicine u knjižnici Osler na sveučilištu McGill u Montrealu. Magistrirala je na sveučilištu McGill 1981. s tezom Historical Development of the Laws and Regulations Concerning Public Health in Dubrovnik (Ragusa) from the 13th to the 15th Century. Godine 2001. obranila je disertaciju Uloga javnih zdravstvenih sluzbenika - Kacamorata, vijeća i medicinske profesije u sprečavanju kuge u Dubrovniku u 16. stoljeću i stekla doktorat u Zagrebu.
Održala je 8 znanstvenih referata iz povijesti zdravstvenih službi u renesansnom Dubrovniku na međunarodnim kongresima povijesti medicine u Kanadi, SAD, Rusiji, Hrvatskoj i u Turskoj. U prosincu 2007. godine Zavod za povijesne znanosti u Dubrovniku Hrvatske akademije znanosti i umjetnosti objavio je njenu knjigu Kacamorti i kuga: utemeljenje i razvoj zdravstvene sluzbe u Dubrovniku, djelo koje je plod njenog dugogodisnjeg istrazivačkog rada u Državnom arhivu u Dubrovniku. U koautorstvu sa svojom kćeri Vesnom Blažinom, 2015. godine objavila je knjigu Expelling the Plague: The Health Office and the Implementation of Quarantine in Dubrovnik,1377-1533 (Montreal, Kingston: McGill-Queen's University Press).
Zlata Blažina Tomić učinila je najviše na internacionalizaciji činjenice o povijesnoj važnosti dubrovačke karantene i hrvatskog prinosa razvoju svjetske borbe protiv pandemija i činjenice da je Dubrovnik imao ključno mjesto u razvoju protuepidemioloških mjera u svijetskoj povijesti.
Bila mi je osobita čast organizirati predstavljanje Autoričine knjige 2016. godine u Kampusu Sveučilišta u Dubrovniku, ispred Instituta društvenih znanosti Ivo Pilar. Isto tako, treba naglasiti veliku ulogu Zlate Blažine Tomić u Domovinskom radu u organiziranju pomoći Republici Hrvatskoj, prikupljanju pomoći i lobiranju u znanstvenom svijetu. Osobno nas je približavala i zajednička simpatija prema armenskom narodu i njegovom stradanju i prema Dubrovniku. Svojim životom, noseći u sebi sjećanja na Srijem i Slavoniju vodila se idejama bliskim pjesniku Viktoru Vidi, koji je u svojem eseju Duhovna Hrvatska napisao: „(…)Hrvati su drevni ljudi, a takvi doživljavaju osjećaj pravice kao dubok, primarni potres duše. Maćehe gone zemljom pravdu,a Hrvatskoj, iako joj se hoće života i u svijetu profanih iskustava, teško se odreći načela, po kojima je ona sve ono, što jest. Odatle njena vječita agonija, trajna napetost, među krajnostima svijeta Cezarova i svijeta Duha.(…)“.
Zbog intelektualne i osobne slobode napustila je svoju domovinu i ostvarila uspješnu intelektualnu karijeru.Svojim upornim radom pridonijela mnogo više na internacionalizaciji hrvatske povijesti znanosti u svijetu, od mnogih institucija i lobista. U sijećanjima kolega ostat će upamćena kao osoba koja je svojim optimizmom oplemenjivala poznanike i prijatelje, uporno radeći na međunarodnoj prepoznatljivosti hrvatske znanosti.
dr. sc. Vinicije B. Lupis