Katarina Alamat Kusijanović je u sklopu obilježavanja Europske godine kulturne baštine predstavio rezultate višegodišnjeg projekta "Nepoznata trečentistička slikarska radionica - deatribucija Matka Junčića i Ivana Ugrinovića" i to u obliku izložbene instalacije "Skriveni trečento" postavljene ispred Kneževa dvora. Sudionici događaja bili su akademik Igor Fisković, dogradonačelnica Jelka Tepšić, ravnateljica HRZ-a Tajana Pleše, dubrovački biskup mons. Mate Uzinić te autorica projekta - Alamat Kusijanović.
Biskup Uzinić pohvalio je rad svih sudionika projekta. Izrazio je zadovoljstvo što se predstavlja ovako vrijedno djelo slikarske baštine te dodao kako „naša umjetnost nije samo muzejski eksponat, nego ona potiče na novo čitanje i na novo postavljanje pitanja“. Tepšić je otvaranje nazvala „iznimnim kulturnim događajem“ te naglasila kako se iza svega krije predan i minuciozan rad. Akademik Fisković naveo je kako je ovo događaj važan za „domaću čeljad, hrvatsku kulturu i grad Dubrovnik“ pa iako je prema njegovim riječima Dubrovnik malen, ima veliku kulturu. Pleše je podsjetila na glavni postulat Europske godine kulturne baštine, a to je poticanje građana na otkrivanje kulturne baštine, a upravo na temelju te smjernice funkcionira i ova instalacija. Autorica projekta zahvalila je svima te istaknula kako je ovo zapravo „priča o istraživačkom radu“, a cilj instalacije je da posjetitelje privuče, uvuče i da im skrene pažnju na „Skriveni trečento“.
Uz Alamat Kusijanović, autorski tim čine: Autorski Elio Karamatić (autor kompjutorske vizualizacije, koncepta i izvedbe konstrukcije, suradnik u dizajnu), Mara Kolić Pustić (stručna savjetnica i suradnica u realizaciji projekta), Antonio Blašković i Nađa Lučić (suradnici u realizaciji projekta), Josip Ivanković (suradnik u izvedbenoj konstrukciji instalacije) te Ljubo Gamulin i Goran Tomljenović koji su priredili fotografije.
Uz duge i zahtjevne konzervatorsko-restauratorske radove na lopudskom poliptihu, projekt "Nepoznata trečentistička slikarska radionica - deatribucija Matka Junčića i Ivana Ugrinovića" uključivao je i opsežne istraživačke radove koji su otkrili nužnost novog datiranja i atribucije toga iznimnog djela. Istraživanja su proširena i na poliptih s Koločepa, koji je po mnogočemu sličan lopudskomu.
Dva su oltara određena kao djelo majstora 15. stoljeća, a slijedom arhivskih zapisa pripisivana su dvojici dubrovačkih slikara. Rezultati istraživačkih radova pomaknuli su vrijeme njihova nastanka u drugu polovicu 14. stoljeća. Raznovrsne tehničke i komparativne analize pokazale su potencijalnu bliskost njihova autora krugu Paola Veneziana. Novo je tumačenje prihvaćeno u stručnim krugovima i donosi nove, važne spoznaje u interpretaciji povijesti dubrovačkog slikarstva.
Nove spoznaje i tumačenja bit će predstavljeni javnosti izložbenom instalacijom. Unutar posebno konstruirane „kocke“ projicirat će se videoprezentacija s kompjutorskom simulacijom. Na vanjskim stranicama otisnuti su kolaži trečentističkih likova svetaca s panela dvaju oltara, posloženih poput šetača na gradskoj ulici. Postavljanje „kocke“ na glavnoj ulici stare gradske jezgre kontinuirano će pobuđivati pažnju prolaznika.
Tako zamišljena izložbena instalacija umjetnički je i provokativni iskorak u odnosu na uobičajena predstavljanja konzervatorsko-restauratorskih radova, izlazak iz prostora radionica i muzeja, s idejom stvaranja intrigirajućeg objekta za posjetitelje u njihovu prostoru kretanja gradom. Cilj projekta, financiranog sredstvima Ministarstva kulture RH i skupine dubrovačkih donatora, jest upoznavanje publike s važnim projektima Hrvatskog restauratorskog zavoda, uz isticanje pozitivne povratne sprege između aktivne zaštite baštine i njezina razumijevanja. bLu