PREDSTAVLJEN DESETI, OBLJETNIČKI "LITERAT" Zrcalo Društva dubrovačkih pisaca koje sjaji 'najkreativnijim' sjajem

U sklopu Mjeseca hrvatske knjige u Dubrovačkim knjižnicama, u Saloči od zrcala upriličeno je predstavljanje desetog, obljetničkog broja godišnje revije za književnost i publicistiku ”Literat” Društva dubrovačkih pisaca. Reviju su predstavili: predsjednik Društva Boris Njavro, jezikoslovka, pjesnikinja i voditeljica dubrovačke podružnice Instituta za hrvatski jezik i jezikoslovlje Ivana Lovrić Jović te profesorice hrvatskog jezika Mariela Marković i Tajana Martić. Njavro je, pozdravivši okupljene, podsjetio kako Društvo dubrovačkih pisaca ove godine obilježava deset godina postojanja i djelovanja pa je tim povodom u stubištu Narodne knjižnice Grad izloženo svih deset naslovnica ”Literata” koje je osmislila Nora Mojaš.



Priznao je Njavro kako se ispočetka, 2010. kad je objavljen prvi ”Literat” i uopće prva publikacija u izdanju Društva dubrovačkih pisaca, nisu nadali da će doći do desetog broja jer su mislili da će "Literat" nestati za 2 do 3 godine ”kao sve što nestane u našem gradu”. Društvo je dosad objavilo 65 knjiga, a Njavro je napomenuo kako je namjera bila predstaviti književna djela različitih stilova te predstaviti pisanu riječ. Želja je bila imati i izdavača koji će objavljivati knjige, a od svih objavljenih knjiga, 17 je prvijenaca, što poetskih, što proznih.

Opisao je prvi čovjek Društva ”Literat” kao ”zrcalo”, kao ”predstavnika koji prokazuje i odaje sve što Društvo radi”. Spomenuo je i stare i nove članove uredništva poput Mata Jerinića, Davora Mojaša, Ivanu Lovrić Jović te Marielu Marković koja je ”dolazila i odlazila”, ali se nakon povratka iz Mađarske vratila kao stalna članica uredništva revije. Prijelom je za novi broj priredio Nedim Meco, a deseti, poput devetog broja, otvara tekst dubrovačkog filozofa i prevoditelja Maria Kopića, dok je na posljednjoj stranici strip Ninoslava Kunca, tekst je priredio Davor Mojaš.



Potom se okupljenima obratila Marković koja je predstavila nekoliko poetskih radova, novih/starih pjesnika koji objvljuju u reviji. Istaknula je kako se na početku nisu nadali da će doći do ovoga do čega je došlo. Za sebe je rekla da pripada skupini takozvanih ”njorgetala” iako ne zna točno definirati taj pojam. Naime, često se vrlo kritički osvrtala na dubrovačku kulturnu scenu, nekad s pravom, nekad pak nerealno. Otkrila je tako kako je znala reći da je Dubrovnik gradić - ne na geografskom i prometnom rubu - već izvan ruba matične zemlje. O Dubrovniku je razmišljala kao provinciji u kojoj prevladava materijalistički svjetonazor masovnog turizma i zgrtanja novca, ali kad je sve to stavila u kontekst, shvatila je da u Dubrovniku itekako ima kulturnih događanja te kako je književna scena vrlo živa – ponajviše možda zahvaljujući Društvu dubrovačkih pisaca pa i ”Literatu”. Na početku se bojala da će jedina kvaliteta ”Literata” ostati otvorenost prema novim autorima, ali vrijeme je opovrgnulo. Mišljenja je da je ”Literat” zadržao spontanost i šarolikost te da je ”oslobođen snobovske pretencioznosti”. Izrazila je nadu kako će i u sljedećih 10 godina ”Literat” ostati otvoren za nove ljude, nova imena te da će se nastaviti s podizanjem kvalitete. Također, ”Literat” je slikovito opisala kao ”hobotnicu koja je svoje pipke raširila na dubrovačku kulturnu scenu”.



Lovrić Jović detaljno je analizirala drugi dio poetskih radova, ali i poneki prozni uradak, dok je Njavro večer zaključio predstavljanjem proznih ostvarenja. Martić je pročitala nekoliko radova, a svoje su pjesme pročitali Galaktički Vapaj (Ivan Cikatić) te Rijad Kamber. bLu