Marijana Borić s Odsjeka za povijest prirodnih i matematičkih znanosti pri Hrvatskoj akademiji znanosti i umjetnosti održala je u Znanstvenoj knjižnici predavanje „Marin Getaldić – pogled u novo doba“. Prije početka samog predavanja, voditeljica Znanstvene knjižnice Paula Raguž pozdravila je okupljene te ih uputila na izložbu koja je otvorena u Znanstvenoj knjižnici. Postav čine rukopisi, dokumenti pa i tiskana Getaldićeva djela koji dijelom dolaze iz Hrvatskog državnog arhiva, dijelom iz same Znanstvene knjižnice, a koji prate život i djelo ovog dubrovačkog i hrvatskog znanstvenika. Inače, povod je događanja obilježavanje 450. obljetnice rođenja Marina Getaldića (2. X. 1568.).
Predavačica je ukazala na potrebu senzibiliziranja djece i mladih jer znanstvena baština važan je dio hrvatske nacionalne baštine. Borić je navela kako je Getaldić prije svega ”vrsni matematičar” koji se bavio i uveliko pridonio tadašnjoj najaktualnijoj matematici svoga doba. Primjerice, još jedan veliki Dubrovčanin, Ruđer Bošković nije se bavio najaktualnijom matematikom svoga doba iako je njegov znanstveni rad neprocjenjiv. Getaldić je živio u razdoblju kada je nastao preokret u matematici. Naime, razvoj matematike na prijelazu iz XVI. u XVII. stoljeće potaknuo je razvoj moderne znanosti i upravo zbog toga je Getaldićev doprinos razvoju matematike više nego ključan. Ono što ga izdvaja je činjenica kako je u Dubrovniku započeo te završio svoje formalno obrazovanje.
Predavačica je napomenula kako ga to razlikuje od drugih hrvatskih velikana znanosti poput Fausta Vrančića koji su se školovali i djelovali u inozemstvu. Godine 1588. odnosno s 20 godina Getaldić je primljen u Veliko vijeće, a obavljao je vlastelinske dužnosti, a bio je dobar poznavatelj stranih jezika. Nije ostalo sačuvano što je Getaldić radio između 20. i 22. godine života. Poznato je kako je zbog napuštanja svoje vlastelinske dužnosti morao platiti kaznu, a okolnosti su ga odvele na put Europom. U Antwerpenu je tako upoznao Federica Saminiatija koji ga je odveo do profesora Michela Coigneta usmjerivši tako Getaldićev životni put prema matematici. Getaldić tako uzima pouke iz matematike da bi otputovao u Pariz i tamo upoznao znamenitog francuskog matematičara Françoisa Viètea koji je uveo simbole u matematiku te napisao prvi udžbenik za simboličku algebru. Naime, do tada se matematika izražavala retorički, a glavni segmenti do tog trenutka bili su aritmetika te geometrija koje je Viète takoreći spojio. Borić je naglasila kako je Viète imao veliki utjecaj na Getaldića, ali ga je s Dubrovčaninom vezalo i veliko povjerenje.
Getaldić je nastavio svoj put prema Italiji. U Padovi ga je mletački znanstvenik i teolog Paolo Sarpa upoznao s velikim Galileom Galileijom koji pak slovi kao utemeljitelj matematičke fizike bez obzira što je Getaldić u tom pogledu bio na tragu čuvenog talijanskog znanstvenika, no, nedostajala mu je prava formulacija. Svejedno, Getaldić i Galilei su i nakon susreta održavali korespondenciju.
"Bio je anđeo po ćudi i demon u matematici", zapisao je o Getaldiću Fulgenzio Micanzio, biograf Paola Sarpija opisujući njihov susret s Galileom Galileijem u Padovi.
Getaldić se zatekao u Rimu gdje je upoznao Kristofora Grienbergera i Kristofora Claviusa. Godine 1603. morao je napustiti Rim, a potom se vratio u Dubrovnik gdje je nastao sav njegov znanstveni opus. Vijeće umoljenih ga je 13. siječnja 1604. imenovalo za voditelja gradnje tvrđave Pozvizd u Stonu, a 8. ožujka 1604. postavilo ga je za jednog od dvojice zapovjednika Stona. U Dubrovniku je Getaldić nastavio istraživati te obavljao raznorazne pokuse. Borić je u tom kontekstu spomenula tadašnje Getaldićevo imanje koje je obuhvaćalo i Betinu špilju. Izvodio je dubrovački znanstvenik razne pokuse s paraboličnim zrcalima pa je čak nastala legenda o "čarobnjaku koji zrcalima može spaliti brodove" što je naravno bilo daleko od istine. Jedno njegovo zrcalo ostalo je sačuvano! Naime, njegov je brat Jakov zrcalo poklonio kardinalu Francescu Barberiniju u Rimu. Nije poznato kako, ali zrcalo je dospjelo u Veliku Britaniju gdje je restaurirano i trenutno se nalazi u Greenwichu, u britanskom Državnom pomorskom muzeju (National Maritime Museum).
Getaldić je u sklopu svoje diplomatske funkcije posjetio i Carigrad, a povod je bila Lastovska buna. Želja je bila iskoristiti utjecaj Osmanlija te preplašiti Mlečane kako bi ih se potaklo na odustajanje od preuzimanja otoka. Također, pomorski putevi trebali su, umjesto preko Dubrovnika, ići preko tadašnjeg mletačkog Splita, što je spriječeno jer je Getaldić svoj zadatak uspješno ispunio. Borić je predstavila Getaldićeva objavljena djela. Ispočetka su ona objavljivana u Rimu, ali kako Getaldić jedno vrijeme u vječnom gradu nije bio dobrodošao, knjige su mu tiskane u Veneciji. Posljednja, koja je objavljena posmrtno, tiskana je ponovno u Rimu. Zanimljivo, Getaldić je imao pravi "znanstveni dvoboj" sa škotskim matematičarom Aleksandrom Andersonom, a predavačica je na kraju zaključila kako je Getaldićeva uloga u razvoju i pojednostavljenju matematike golema.
Nakon predavanja, u prizemlju Narodne knjižnice Grad otvorena je izložba „Marin Getaldić – pogled u novo doba“ koja tematizira Getaldićev znanstveni doprinos i koja ostaje otvorena do 18. studenoga.
Također, 19. listopada bit će organizirana edukativno–likovna radionica „Legenda o Marinu Getaldiću“ za školsku djecu. Dubrovačke knjižnice ostvarit će suradnju s Hrvatskom akademijom znanosti i umjetnosti u okviru programa Mjeseca hrvatske knjige, a prikazujući Getaldićevo nasljeđe u europskom kontekstu ovi programi ujedno su i doprinos obilježavanju Europske godine kulturne baštine. bLu
