Dubrovački slikar Vedran Grabovac, u suradnji s Dubrovačkim knjižnicama, otvorit će svoju izložbu pod naslovom “Pobjeći u sliku” u ponedjeljak, 26. travnja 2021. u 12 sati u prizemlju Narodne knjižnice. Radi se o ciklusu 14 krajolika koje je Grabovac započeo slikati prije šest godina. Uz autora, izložbu će otvoriti i povjesničar umjetnosti Marin Ivanović.
Ivanović je o izložbi napisao: “U književnom opusu Marguerite Yourcenar, možda ponajljepša priča je ona o slikaru Wang-Fou. Optužen da je svijet slikao daleko ljepšim nego što jest i time prevario mladoga cara, suočen je sa smrtnom kaznom. Naslikavši za carasvoju posljednju sliku, stari se slikar Wang-Fo spasio ulaskom u nju. Yourcenar je sabirala priče koje je čula na svojim putovanjima (pa tako jedna od njih počinje ispred Gradske kavane u Dubrovniku), a ova je utoliko zanimljiva što nam nudi nekoliko misaonih premisa. Jedna može biti kulturološka; krajolik se kao likovna vrsta na Zapadu osamostalio tek u romantizmu, a do tada je bio samo kulisa za herojske prizore, alegorije i bukolike. Istovremeno, vjerujući da u prirodi borave duhovi predaka i duh Stvaratelja, u istočnjačkim je kulturama slikanje krajolika zauzimalo najviše mjesto u hijerarhiji vrijednosti pa nam je poznato nekoliko kineskih i japanskih careva koji su slikali, ali samo pejzaže jer se općenito podrazumijevalo da je to jedina vrsta vrijedna njihovog društvenog položaja.”
Nadalje, Ivanović naglašava: “U slikarskom ciklusu s motivom grmolikih mlječika, dubrovačkog slikara Vedrana Grabovca, ponovno otkrivamo krajolik kao da ga nikada prije nismo doživjeli. Nadrealni kompozicijski činitelji i monokromne atmosfere u zapravo vrlo figurativnom pejzažu, ostavljaju dojam apartne egzotičnosti. Neobične visinske oscilacije koje nastajukombiniranjem okomica i ponora, daju naslutiti daleka planinska mjesta. Ipak, sami je motiv preuzet iz slikarevog neposrednog okoseblja, primorske vegetacije. Pored Svetog Jakova i Lokruma, najdalje odredište njegovih nadahnuća je Palagruža. Pa opet Grabovac uspijeva iz naizgled običnog motiva stvoriti cijeli magični svijet snovite prirode čije neobičnosti, raznolikosti i idealizacije počivaju na gotovo neograničenoj kombinatorici forme i boje. (…) Priča s početka ovog osvrta pruža nam nadrealistički rasplet. Naime, posljednja slika koju je naslikao Wang-Fo bila je toliko stvarna da je mogao u nju pobjeći i tamo živjeti vječno, a mnogo nam to govori i o raskoraku od stvarnosti slike do one materijalnog svijeta. Likovne odlike Grabovčevog mikrokozmosa, u analogiji s prethodno spomenutom dvojnošću, ponekad djeluju stvarnije od stvarnosti jer se obraćaju našim eskapističkim htijenjima pa su samim time izazovnije, poželjnije (…)”, zaključuje povjesničar umjetnosti Marin Ivanović.
Vedran Grabovac rođen je 1950. godine u Dubrovniku. Slikarstvom se bavi od rane mladosti, tako da već 1967. prvi put samostalno izlaže u tadašnjoj galeriji Ivan Morđin Crni (današnji Biskupski ordinarijat). Izlaže redovito do 1975. godine. Odlazi u Italiju 1971. gdje ima zapažene izložbe u Milanu te 1972. u Vogheri i Sestriereu. Slikarsku edukaciju dobiva od dubrovačkog slikara i prijatelja Josipa Škerlja i profesora Koste Strajnića.
Nakon duge pauze, 2014. izlaže u svom Gradu i to u galeriji Sebastian gdje se predstavlja samostalnom izložbom. Godine 2015. izlaže s dubrovačkim slikarima Josipom Škerljom, Mišom Baričevićem i Lorenom Ligorijem u Sponzi. Nijihovo zajedničko izlaganje nastavlja se u caffe-baru „Galerie“ kroz nekoliko izložbi. Od 2014. redoviti je sudionik Izložbe malog formata u Solinu. Godine 2017. s Josipom Škerljom izlaže po prvi put u kiparskoj formi u Domu Marina Držića, zatim u Umjetničkoj galeriji Dubrovnik “Dubrovački likovni trenutak”, u Sponzi jubilarna izložba “50. godina stvaralaštva”, te u Ustanovi za kulturu i sport Metković. Izlaže na skupnim izložbama i sudjeluje na brojnim slikarskim kolonijama i humanitarnim akcijama.
Fundusi Umjetničke galerije Dubrovnik i Doma Marina Držića posjeduju nekoliko njegovih radova. Živi i radi u Dubrovniku.