U organizaciji Hrvatskog kulturnog društva Napredak Dubrovnik večeras je u dvorani Ivana Pavla II organiziran okrugli stol o povjesničaru i piscu Nikoli Zvonimiru Bjelovučiću povodom 70.godišnjice njegove smrti.
Nazočne je pozdravio predsjednik dubrovačkog ogranka Napretka Ivan Maslać, a u programu su sudjelovali izlagači: Tonko Barčot, Josip degl'Ivellio, Jasenka Maslek, Marinko Tomasović, Domagoj Vidović i Ivan Viđen.
Tijekom predavanja Ivan Viđen je istaknuo kako su Bjelovučići stara posjednička i brodovlasnička obitelj važna za razvoj Pelješca, a njihova vila kao i mnoge druge građevine u Janjini djelo historicizma, dionice arhitekture i umjetnosti s kraja 19. i početka 20 stoljeća.
- Bjelovuč nije bio samo pravnik, bio je i sakupljač narodnog blaga. Bio je etnograf, povjesničar, arheolog, kao i čovjek širokih pogleda i nevjerojatne radne energije – rekao je Viđen.
Nikola Zvonimir Bjelovučić bio je hrvatski povjesničar, etnograf i pravnik, rodom iz Janjine. Pisao je radove iz arheologije, povijesti i etnografije, pravne i političke članke, književne sastavke, pjesme, novele i kritike, a glavna djela su mu Povijest poluotoka Rata (Pelješca) sa dijelom povijesti Zahumlja (Hercegovine) i Dubrovačke Republike (1921), Pučki tumač agrarnog zakona za Dalmaciju (1931), Katolička crkva na Pelješcu (1933).*