StoryEditorOCM
KulturaKNEŽEV DVOR

Održana večer posvećena Statutu: Doris Šarić-Kukuljica, Perica Martinović i Nataša Dangubić festivalsku publiku provele kroz najvažniji dubrovački pravni dokument

Piše Bruno Lucić
8. kolovoza 2022. - 23:23

Dubrovačke ljetne igre uključile su se u obilježavanje Godine Statuta. Tako je u Kneževom dvoru održana večer posvećena 750. obljetnici od proglašenja Dubrovačkog statuta, jednog od najstarijih i najvažnijih dubrovačkih pravnih dokumenata.

image
Božo Radić/Cropix

U programu su sudjelovale dramske umjetnice Doris Šarić-Kukuljica, Perica Martinović i Nataša Dangubić koje su čitale dijelove iz Statuta, a korišteni su i odlomci Uvoda Nelle Lonze u izdanju Statuta Grada Dubrovnika Državnog Arhiva u Dubrovniku iz 2002. Najprije su sve tri glumice okupile publiku u atriju Kneževa dvora, potom se program nastavio na katu gdje je Dangubić čitala stavke vezane uz obiteljsko pravo, tako je pročitala odredbe o mirazu, o tome kad je bilo moguće razbaštiniti sina, ali i o fizičkom kažnjavanju djece. Ustvrdila je da je zakonom bilo dopušteno mlatiti djecu.

image
Božo Radić/Cropix

Na taraci koja gleda u Porat a na koju se publika premjestila, govorila je Martinović koja se dotakla odredbi o izboru kneza, gradnji, septičkim jamama, ali i kažnjavanju onih koji opsuju Boga koji bi bili kažnjavani na novčanu kaznu od jednog perpera ili, u slučaju da ne mogu platiti kaznu, vezivalo bi ih se na stup srama. Potom se publika ponovno vratila u Dvor gdje je Šarić-Kukuljica iznijela odredbe o kažnjavanju za krađe, silovanje, trovanje, falsificiranje isprava ili pak o primanju mita za suca što je značilo ogromnu novčanu kaznu i gubitak mogućnosti zapošljavanja u javnoj službi. Također, kazne za žene za kazneno djelo krađe bile su malo drugačije, a komentirala je Šarić-Kukuljica da bi danas vladalo pravo 'blagostanje' kad bi se primjenjivale neke odredbe iz Dubrovačkog statuta, posebno one vezano za krađu.

image

Perica Martinović

Božo Radić/Cropix

Završnica skoro jednosatnog programa ponovno je bilo njezino ishodište, ponovno se publika vratila tamo gdje je sve krenulo a gdje su se ispred posjetitelja okupile sve tri glumice. Također, korišteni su i videouradci na kojima Dubrovčani i Dubrovkinje čitaju dijelove Statuta, a koje su prethodno bile objavljene na društvenim mrežama. 

image
Božo Radić/Cropix

Inače, temelj pravnog poretka Dubrovačke Republike te snažan simbol dubrovačkog identiteta Liber statutorum civitatis Ragusii, odnosno Dubrovački statut proglašen je 29. svibnja 1272. Uz konkretna rješenja za potrebe lokalne zajednice, u njega je ugrađena trojaka tradicija: urbana kultura mediteranskih gradova, načela razborite uprave formulirana u političkoj misli i praksi 13. stoljeća te ponajprije moćna europska pravna baština. Tekst Statuta pisan je na latinskom jeziku, a tek je u novije vrijeme doživio svoje prijevode na hrvatski i engleski jezik. Gradsko vijeće Grada Dubrovnika na svojoj 5. sjednici održanoj 27. listopada 2021. proglasilo je 2022. Godinom Dubrovačkog statuta, kako bi se značajan jubilej dostojno obilježio.

04. studeni 2024 05:38