Nije redoviti član Lige pravde, nije vanjski suradnik Osvetnika, kolege mu nisu Wolverine, Hellboy ili Zorro, ali je s maskom i plaštem,ali je zato profesor s Odjela za komunikologiju Sveučilišta u Dubrovniku doktor znanosti Đorđe Obradović u svom prepoznatljivom edukativno-zabavnom stilu otvorio 2. Dane medijske pismenosti u Saloči od zrcala. Događaj je rezultat suradnje Dubrovačkih knjižnica, Agencije za elektroničke medije i UNICEF-a, a ovogodišnja tema je "Poštovanje ljudskog dostojanstva u medijima". Pored Obradovića, o temi su govorili njegovi studenti, studenti diplomskog studija Mediji Sveučilišta u Dubrovniku Magdalena Zrilić i Luka Čavar.
Nakon što je okupljenu publiku, koju su uglavnom činili osnovnoškolci, animirao da ustanu i duboko dišu prateći video Ane Bučević, profesor Obradovićpokušao je „proći kroz zid“, ali ni video ni vježbe nisu pomogli. Preporučio je svima koji imaju više od 50 godina da napuste prostoriju zbog eksplicitnog sadržaja koji je uslijedio. Nakon neuspjelog „zidnog proboja“, profesor se povukao, a njegovi su studenti preuzeli riječ. Obradović se tu i tamo ubacio komentarima, usklicima i pitanjima. Spomenuta je zlouporaba društvenih mreža te sve veće objavljivanje intimnog života kojem su posebno podložni korisnici Facebooka i Instagrama. Također, objašnjen je pojam „influencer“, a navedeni su neki poznati primjeri: Nives Celzijus, Hana Hadžiavdagić, Sonja Kovač, Lana Jurčević, Lidija Bačić – Lille. Posebno je naglašeno njezin međunarodni nadimak "L-I-L-L-E".
Neki od njih okušali su se u novinarstvu ili pišu knjige. Poručio je Obradović kako je novinarstvo poput prostitucije ili politike otvorena profesija pa se njime može baviti svatko. Savjetovao je kako treba čuvati intimu jer korisnici društvenih mreža nikada ne znaju s kim točno komuniciraju. Pri tome je aludirao na lažna predstavljanja i(li) lažne korisničke račune. Osvrnuli su se studenti i na video Braca sa Srebrnjaka, navodnog iscjelitelja koji liječi pogledom! Naveli su i primjere nacionalnih i regionalnih reality showova, osvrnuli se na elemente „ljubavne lirike“ pjesme „Nirvana“ Jelene Rozge, video-spot pjesme „Lova“ Simone Gotovac, video Marka Grubnića te twitter-gafove predsjednice Republike Kolinde Grabar-Kitarović i europarlamentarke Biljane Borzan. Zaključili su studenti kako se radi javne promocije gubi dostojanstvo koje ipak treba sačuvati.
Potom se uključio "demaskirani" sveučilišni profesor. Napomenuo je Obradović kako marketinško i političko komuniciranje, kao i odnose s javnostima i novinarstvo trebaju raditi profesionalci koji posjeduju znanje - bez obzira što su to sve otvorene profesije. Naveo je kako profesija novinarstva gubi ugled, često se prenose psovke iz stranih medija pa je takve objave Obradović klasificirao kao „sumrak novinarstva“ ili još izravnije „smeće“.
Objasnio je kako se često pojavljuju objave kojima se izruguje izgled nekog pojedinca. I takvi se sadržaji nerijetko preuzimaju iz stranih medija, a sveučilišni profesor je naglasio kako to nije ni moralno ni etično, a takve objave nisu od javnog interesa. Spomenuo je i uvođenje kaznenog djela sramoćenja u Kazneni zakon za koji odgovaraju novinari. Kažnjava ih se zbog nanošenja duševne boli čak i ako su o nekome iznijeli i objavili istinite podatke. Opisao je Obradović kako takvi zakonski okviri sužavaju slobodu medija, a presude se često donose u korist političara koji kao odštetu za nanošenje duševne boli znaju dobiti novčane odštete u iznosu od 50 do 80 tisuća kuna.
Prikazao je predavač i primjer saborskog zastupnika Živog zida koji je izvrijeđao zaštitara. Nije mu htio spomenuti ime jer ga ne želi „reklamirati“. Mišljenja je da takvi ljudi ne zaslužuju biti birani kao saborski zastupnici.
Pokazao je i fotografije ljudskog zoološkog vrta gdje su se na radost okupljenih mogli hraniti i promatrati čovjekoliki majmuni, ali i Pigmejci, Bušmani, pripadnici plemena Zulu... Vrt se nekoć nalazio u Belgiji, a zatvoren je tek 1958. Povukao je Obradović paralelu s Dubrovačkom Republikom rekavši kako je Republika trgovinu robljem ukinula 1416. Zaključio je kako je, usprkos svemu, optimist jer Dubrovčani imaju „kulturu i tradiciju“, ali i ljude poput vjeroučitelja Šime Župčića koji svoje učenike i studente uči o tome što je dobro, a što loše. bLu