Na prigodnoj svečanosti u palači Sponza, odnosno u dubrovačkom Državnom arhivu hrvatska ministrica kulture i medija Nina Obuljen Koržinek uručila je ravnateljici tog Arhiva Nikolini Pozniak Povelju "Sjećanje svijeta" UNESCO-a kojom su svi arhivski fondovi iz razdoblja Dubrovačke Republike od 1022. do 1808. godine upisani u prestižnu listu "Sjećanje svijeta".
Sačuvano arhivsko gradivo konačno je prepoznato kao dio svjetske baštine, što ne svjedoči jedino o državno-pravnom ustroju Dubrovačke Republike niti samo o iznimno razvijenu konzularnom i uopće diplomatskom sustavu vanjskih odnosa: to je izuzetan izvor za razumijevanje svakodnevnoga života jedne zajednice u formi grada države na razmeđu Mediterana i Balkana. Kao institucija u nadležnosti Ministarstva kulture i medija Republike Hrvatske, Državni arhiv u Dubrovniku iznimno je ponosna na to da je njezino arhivsko gradivo danas dio respektabilne UNESCO-ove liste, o čemu je, čestitajući sugrađanima na Godini UNESCO-ve svjetske baštine i zajedničkim nastojanjima na očuvanju i promociji Dubrovnika, ministrica Obuljen Koržinek na svečanosti naglasila:
- Povijesna jezgra Dubrovnika među prvim je dobrima upisana na Popis svjetske baštine 1979. godine kao jedinstveno ostvarenje srednjovjekovne arhitekture i urbanizma, a nakon usvajanja Konvencije o zaštiti nematerijalne kulturne baštine Republika Hrvatska počela je sustavno raditi na očuvanju vrijednih tradicija diljem zemlje te je već 2009. među prvim našim upisima na UNESCO-ov popis nematerijalne kulturne baštine svoje mjesto našla i Festa svetog Vlaha. Čast mi je u ovom slavljeničkom ozračju uručiti Državnom arhivu u Dubrovniku još jedno UNESCO-vo priznanje, ovog puta Povelju o upisu Arhiva Dubrovačke Republike /1022-1808) na UNESCO-ov popis Sjećanje svijeta. Tim se programom u središte stavlja zaštita vrijednih knjiga u knjižnicama i arhivima kako bi se očuvala povijesna i kulturna baština kao što su dokumenti na papiru, mikrofilmovi, tonski zapisi i filmovi te posebno ugrožene i jedinstvene zbirke, rekla je ministrica i dodala:
- Iznimno mi je drago da smo se po prvi put priključili ovoj inicijativi i angažmanom Uprave za arhive i knjižnice i Uprave za međunarodnu kulturnu suradnju i europske poslove, uz pomoć stručnjaka iz arhiva, nominirali arhivske fondove iz Hrvatske. Ovu dragocjenu baštinu čine 73 arhivska fonda iz razdoblja Dubrovačke Republike (1022-1808) koji se čuvaju ovdje u Državnom arhivu u Dubrovniku te su bogato povijesno vrelo koje omogućuje iscrpno proučavanje dubrovačke prošlosti, stila života starih Dubrovčana te pružaju mnoštvo podataka o državno-pravnom ustroju Dubrovnika. Količini i kontinuitet prikupljenog gradiva, njegova starost i vrijednost, doista čine Arhiv Dubrovačke Republike jednim od najbogatijih u ovom dijelu Europe i govori nam o dosezima jednog grada na Mediteranu, dalekosežnog utjecaja koji se ogledao u kulturnim i trgovačkim kontaktima s europskim i svjetskim vladarima onog doba od Španjolske, Vatikana, Austrije, Turske, Njemačke, Francuske, Engleske pa sve do Rusije i Sjedinjenih Američkih Država, rekla je Obuljen Koržinek i zahvaljujući se svima koji su stručnim i znanstvenim radom doprinijeli u izučavanju i prezentaciji vrijednog gradiva, posebno se zahvalila akademkinji Nelli Lonza koja je svojom recenzijom imala čast poduprijeti ovu nominaciju i u svom obrazloženju istaknula da je Državni arhiv u Dubrovniku dragocjeno mjesto za razumijevanje trgovine, kulturne razmjene, diplomatskih odnosa i mnogih drugih aspekata komunikacije unutar šireg područja Sredozemlja i uspostavljanje kontakata s gradovima na Balkanu:
- Lonza je istaknula da Državni arhiv posjeduje bogatu zbirku dokumenata iz razdoblja Osmanskog carstva, kao i građu židovske zajednice u Dubrovniku zbog čega veliki broj znanstvenika iz mnogih zemalja svijeta redovito posjećuje arhiv- naglasila je ministrica te spomenula jednog od najznačajnijih povjesničara i izučavatelja Mediterana Fernanda Braudela kojemu je "jedno od najvažnijih znanstvenoistraživačkih iskustava upravo otkrivanje Dubrovačkog arhiva pomoglo da počne razumijevati što predstavlja ranomoderni Mediteran".
Nakon svečanosti uručenja povelje ministrica je u pratnji župana dubrovačko-neretvanskog Nikole Dobroslavića i dubrovačkog gradonačelnika Mata Frankovića te ostalih gostiju i uzvanica u čitaonici palače Sponza, odnosno Arhiva, obišla prigodno otvorenu izložbu nekih od najznačajnijih dokumenata i povelja koje se čuvaju u Arhivu.
