StoryEditorOCM
KulturaMJESEC HRVATSKOG JEZIKA |

KRISTIAN PASKOJEVIĆ Više od 600 godina u Dubrovniku se koristila ćirilica, prvenstveno kao diplomatsko sredstvo

Piše Bruno Lucić
28. veljače 2020. - 21:14
U sklopu Mjeseca hrvatskog jezika doktor znanosti Kristian Paskojević održao je u Saloči od zrcala predavanje „Knezu, Općini i svoj vlasteli Dubrovačkoj - ćirilička korespondencija kao dio dubrovačke srednjovjekovne diplomacije“.

U hrvatskoj i svjetskoj javnosti manje je poznata činjenica kako se u svrhu diplomatičke korespondencije Dubrovnik služio i s ćiriličkim pismom. U komunikaciji s mnogobrojnim slavenskim vladarima, ali i nekim drugim susjednim državama kao što su Ugarsko Kraljevstvo i Osmansko Carstvo, ćirilica je u većini slučajeva bila preferirano sredstvo komunikacije. Njena uporaba bila je u tolikoj mjeri raširena, da je upravo Dubrovnik jedan od centara u kojem se razvila posebna inačica ove vrste pisma – diplomatička ćirilička minuskula. Ne treba, stoga, začuditi podatak kako se upravo u Državnom arhivu u Dubrovniku čuva velik broj srednjovjekovnih ćiriličkih povelja i dokumenata, čiji se konačan broj ni ne zna – čineći tako dubrovački Arhiv jednim od najbogatijih izvora ove vrste građe uopće.

- Do teme ćirilice sam došao preko svojeg doktorskog studija i predavanja odnosno vježbi iz Slavenske paleografije gdje mi je moj mentor, profesor Žagar, zapravo sugerirao da je to jedan veliki korpus koji nitko ne obrađuje i bilo bi lijepo kad bi se netko time počeo ozbiljnije baviti. Kako sam završio arheologiju i ukrajinski jezik i književnost, ćirilica mi nije bila strana i transliteriranje odnosno vježbe prepisivanja sa ćirilice na latinicu su mi dobro išle. Pošto je sama paleografija 'arheologija na papiru' tako sam nekako kroz ćirilicu i paleografiju uspio povezati sve te studijske grupe i svoje interese, objasnio je Paskojević.

image
Dubrovačke knjižnice


Tema ćirilice danas je više nego ikada kontaminirana politikom.

- Cjelokupna hrvatska javnost, neću govoriti o znanstvenicima, ima neki 'kompleks' od ćirilice. Ako uzmemo Hercigonjinu krilaticu “Tropismenosti i trojezičnosti hrvatskog srednjovjekovlja“, jasno je da ćirilica neosporiv dio našeg kulturnog identiteta. Ne ulazeći u događanja i modernih, ne tako dalekih vremena, pri proučavanju ove teme koja stvarno bogata i zahvalna, trebalo bi politiku staviti na neki način sa strane, bar tu svakodnevnu gdje se ćirilica zapravo koristi u kontekstu, mogu slobodno reći, političke trgovine, komentirao je predavač.

Potom se osvrnuo na samu teme predavanja.

- Dakle, ono što sam obrađivao i u svom doktoratu, početke korištenja ćiriličke korespondencije možemo pratiti od kraja 12. stoljeća, do Povelje Kulina bana, pojačano je korištenje negdje u 14., a kulminacija u 15. stoljeću. S renesansom i humanizmom se ta uporaba smanjuje što i zbog dolaska Osmanskog Carstva koje je pokorilo većinu slavenskih susjeda Dubrovnika i s kojim je Dubrovnik prvenstveno vodio tu vrstu korespondencije. Zanimljivo je da je nastavio ćirilicom komunicirati s Osmanlijama i to sve do 19. stoljeća, rekao je Paskojević.

No, zašto su Osmanlije toliko dugo njegovale korespondenciju na ćirilici?!

- Čini mi se da je to najvjerojatnije zbog praktičnosti jer je Osmansko Carstvo bilo dosta veliko i s raznim političkim subjektima komunicirali su ovisno o jeziku i o pismu. U tom trenutku im se činilo sa slavenskim susjedima odnosno subjektima, a kasnije i s Dubrovnikom koji je s njima već imao ćiriličku korespondenciju, prirodno nastaviti dopisivati se na tom pismu.

image
Dubrovačke knjižnice


Nameće se pitanje je li ćirilica značila i neki prestiž?!

- Neki društveni prestiž ne mogu reći da je značila, ali sigurno da su Osmanlije odnosno da je Osmansko Carstvo trebalo pisare i stručnjake koji su poznavali ćiriličko pismo. Isto kao i u Dubrovniku, koji je imao dubrovačku, slavensku kancelariju, a počeci su s romanskim pisarima koji su bili bigrafični, obrazložio je stručnjak.

Nije ćirilica svoju upotrebu pronašla isključivo u diplomaciji.

- Ćirilička korespondencija nije bila rezervirana za diplomatičko dopisivanje između raznih državnih subjekata, nego postoje i primjeri liturgijskih ćiriličnih spomenika, čak i književnih… Tu je tako ćirilični prvotisak, ćirilički molitvenik rimokatoličkog obreda Od blažene gospođe ofičje iz 1512. ili možemo čak izdvojiti zanimljivost da su prvi renesansni stihovi u dvanaestercu zapisani na marginama latiničkog statuta koji je nastao između 1421. i 1431., naveo je izlagač.

U Dubrovniku je postojao prilično dug kontinuitet učenja ćirilice.

- Ako uzmemo da je polazna točka Povelja Kulina bana, a završna već spomenuto pismo s početka 19. stoljeća grofa de Natalija, onda dobijete neki kontinuitet malo više od 600 godina korištenja tog pisma. U kojoj mjeri, to ovisi o vremenskom periodu, o raznim stoljećima… Sigurno je u 14. I 15. stoljeću bila zastupljenija nego poslije turskih osvajanja. Ćirilica, iako je bila korištena i među pukom, bila je zapravo prvenstveno korištena kao diplomatsko sredstvo.

image
Dubrovačke knjižnice


Tadašnji i današnji oblici ćirilice se razlikuju.

- Razlikuje se u tolikoj mjeri da su mnogi istraživači iz sredine 20. stoljeća, primjerice i Rešetar i Čremošnik govorili da se kancelarijska, minuskulna ćirilica ne može čitati s osnovnim znanjem samo ćiriličkog pisma. Ona se razlikuje i po linijskom sustavu i po karakterističnim slovima, odnosno oblicima koji su nešto drukčiji zbog tog četverolinijskog sustava i samim tim na prvu ju je jako teško čitati.

- Na prostoru Republike Hrvatske ćirilica se nije koristila samo u Dubrovniku, znači Poljica su bila jaka, bosanski franjevci su se isto tako jako puno dopisivali ćirilicom - uz glagoljicu, bila je jedna od hrvatskih pisama, ali ustvari tome nije toliko pridonijelo pad Osmanskog Carstva odnosno gubljenje njegove važnosti koliko austrijska uprava koja je radila na tome da ipak uvede neku sistematizaciju u smislu da latinica postane standard, zaključio je Paskojević.
14. studeni 2024 03:57