Ivan Viđen: Kulturna i književna baština Dubrovnika ugrađena je u temelje Matice hrvatske, Grad je oduvijek bio izvor hrvatske kulture!

U sklopu književno-kulturnog festivala "Grad od riječi" a povodom 70. obljetnice obnove dubrovačkog ogranka Matice hrvatske, povjesničar umjetnosti i matičin član, Ivan Viđen održao je predavanje "Od Ogranka do Matice i obratno – povijest, struktura i djelatnost Matice hrvatske u Dubrovniku od 1954. do 2000."

Andrea Oberan

- Matica hrvatska osnovna je 1842., a već 1820-ih postojale su ideje da se osnuje takvo društvo. Matica hrvatska je doslovno od prvog dana bila vezana za Dubrovnik, Dubrovčane i dubrovačke protagoniste tog vremena i na dubrovačku književnu baštinu. Kulturna i književna baština Dubrovnika ugrađena je u temelje Matice hrvatske. Ilirci su bili vezani za Dubrovnik. Znamo da je Preradović žalio što je u Dubrovniku bio ‘samo‘ dva puta! Prva tiskana knjiga Matice je Gundulićev ‘Osman‘ 1843., a to nije slučajno. Osim što je taj jezik bio važan Ilircima, 1838. je obilježena 200. obljetnica Gundulićeve smrti, a u Zagrebu je bila velika svečanost. Te isprepletenosti su višestruke. Matica od prve godine govori o potrebi tiskanja starih dubrovačkih pjesnika, a govori i o tiskanju narodnih pjesama. 1854. tiskano je drugo izdanje ‘Osmana‘, rekao je Viđen.

Stanko Vraz je u to vrijeme čak u jednom pismu zapisao kako se zagrebačka škola podigla zbog dubrovačke! 1862. osnovana je Matica dalmatinska u Zadru, a vršila je istu ulogu kao Matica hrvatska u Zagrebu. Matica dalmatinska 1911. pripojila se Matici hrvatskoj. Među članovima obiju Matica bilo je i intelektualaca iz Dubrovnika.

- Matica hrvatska imala je povjerenike, nije imala ogranke odnosno pododbore sve do međuratnog perioda. Povjerenici su bili knjižari, profesori, svećenici, obrazovani članovi društva... Povjerenik u Dubrovniku bio je više od 30 godina Dragutin Pretner, a uz njega j povjerenik bio i Mato Stojković. Pretner je inače iz Karlovca došao u Dubrovnik. 1920-ih godina je povjerenik bio Frano Dabrović, a 1937. došlo je do osnivanja ogranka odnosno tada pododbora, a dr. Ernest Katić je postao predsjednikom pododbora. Krajem 1937. osnovan je i studentski pododbor. Sve što se događalo u Matici, reflektiralo se u Dubrovniku, tako je bilo u 19. i 20. stoljeću, rekao je Viđen.

Ilirci su bili toliko zaljubljeni u Gundulića da su mu podigli dvije spomen-ploče, a početkom 1930. tražen je Gundulićev grob što je ujedinilo sva hrvatska društva, to je bila šira društvena akcija. Gundulić je bio važan i Hrvatima i Srbima. Otkopan je pločnik u Franjevačkoj crkvi Male braće. Za vrijeme Drugog svjetskog rata, rad Matice bio je suspenziran. Ratne prilike su bile teške, a na području NDH je brzo zavladala nestašica papira pa su mnogi časopisi obustavili svoje izlaženje te je rad Matice bio onemogućen.

Dva ogranka koja su koliko-toliko radila, bili su oni u Osijeku i u Sarajevu. 11. ožujka 1954. obnovljen je rad pododbora u Dubrovniku, predsjednik je postao Vladimir Čaldarević čija je druga supruga bila iz Dubrovnika pa je živio u Gradu. Zanimljivo, blagajnik je tad bio Rudimir Roter. Zaključeno je tada da treba tiskati svoj ‘književni organ‘, a bio je to trenutak rođenja časopisa Dubrovnik. Drugi predsjednik pododbora bio je Stjepan Kastropil. Najesen 1955. iz tiska je izašao prvi broj časopisa Dubrovnik, što je tad zahtijevalo velika materijalna sredstva, a autori su pisali za mali ili nikakav honorar. Širina tog časopisa je i danas prisutna, a i danas uredništvo ima vrlo široki fokus. Nakon pet godina je pododbor zapao u krizu, dogodila se smjena generacija pa tako 1959. i 1960. časopis Dubrovnik nije izlazio. Inače dubrovački Ogranak je među prvim osnovanim ograncima, a skoro istodobno osnovan je ogranak u Zadru i u Rijeci. 1961. časopis Dubrovnik nastavio je izlaziti, a i tad je izlazio u dvobrojima. 1964.

Marko Asić

Matica je obilježila 10. obljetnicu obnove rada. 60-ih godina održan je veliki niz tribina i predavanja, dolazio je tako na književni susret u organizaciji Matice Meša Selimović, časopis je pojačan, a 1965. otvorena je knjižara Matice hrvatske u Dubrovniku, kao druga u Hrvatskoj pored one u Zagrebu. 60-ih godina izlazi prva knjiga dubrovačkog ogranka Matice hrvatske. Matica hrvatska jedan je od inicijatora podizanja spomeniku Marinu Držiću, ali i jedan od inicijatora osnivanja Doma Marina Držića. Tih godina Matica je širila svoje djelovanje u manja mjesta oko Dubrovnika (Slano, Ston...), a potaknuto je osnivanje ogranka na Korčuli. Dubrovački Ogranak je i inicijator podizanja spomenika Franu Supilu koji je podignut u Cavtatu, a sudjelovao je i u podizanju spomenika Mata Celestina Medovića... Zanimljivo, 1967. gimnazijalac Slobodan Prosperov Novak dobio je nagradu Matice, a 1965. stigla je za Maticu i prva Nagrada Grada Dubrovnika. 1969. je ogranak brojao 329, Korčula je imala 96, a šire područja Zagreba imalo je 2022 člana! No, nakon toga krenuli su teški dani, 1972. predsjednik Ogranka Petar Kriste je završio u pritvoru! Krenula su turbulentna vremena, zaustavljen je rad dubrovačkog Ogranka, a nije pronađen nijedan dokument koji bi formalno ukinuo rad Matice. No, dubrovački Ogranak je drugi ili treći obnovljeni ogranak nakon Zagreba krajem 80-ih godina. 1990. održana je svečana skupština. Nedavno preminuli akademik Luko Paljetak bio je član uredništva obnovljenog časopisa Dubrovnik, a predsjednik Ogranka bio je Hrvoje Kačić. Početkom 2000-ih godina stigla je druga Nagrada Grada Dubrovnika za Ogranak.

- Matica je na Dubrovnik gledala kao izvor hrvatske kulture. Dubrovački Ogranak uživao je veliko povjerenje središnjice, cilj Ogranka bio je očuvati baštinu, ali i ići ukorak s vremenom, zaključio je Viđen.