U organizaciji Društva prijatelja dubrovačke starine na Gundulićevoj je poljani svečano otvoren izložbeni prostor u kojemu je izložena zbirka kovanica "Novac Dubrovačke Republike". Uvodno se okupljenima obratio predsjednik Društva, Vedran Kosović.
- Drago mi je što smo prigotovili još jedan projekt posvećen očuvanju i promidžbi dubrovačke povijesti. Vlastiti novac koji su Dubrovčani kovali bio je jedan od svjedoka državnosti. Želja nam je pružiti opipljivu poveznicu s Republikom. Grad Dubrovnik je iskoristio svoje pravo prvokupa i povjerio Društvu korištenje ovog prostora na određeno vrijeme. Naknadno se izrodila ideja da isprofiliramo dubrovački novac. Svi su uložili dio sebe, vjerujete mi, nije im bilo puko ‘odrađivanje posla‘. Ipak ću spomenuti jedno ime, ime našeg počasnog člana Nika Kapetanića... Dao je cijeloga sebe u ovaj projekt, Niko, hvala ti na svemu! Tu je i edukativni karakter ove zbirke i prostora: uvijek ćemo otvoreno dočekivati naše školarce, da kod mladih potičemo i razvijamo ljubav prema Gradu... Nadam se da će ovo biti poticaj ka formiranju novih Beritića i Kapetanića, kazao je Kosović.
Osvrnuo se na prostor i gradonačelnik Mato Franković.
- Sloga i dogovor kuću grade. Gdje nema dogovora, ni kuće nema. Rekao bih da su sloga i dogovor rezultirali upravo ovim prostorom ispred kojeg stojimo večeras. Prije šest godina dobili smo informaciju da se prodaje izniman prostor u Gradu, dobili smo priliku da iskoristimo naše pravo prvokupa... Da nismo iskoristili, danas bio ovdje bila suvenirnica ili bi se prodavali sladoledi ili bi bio novi restoran... Ne bi bilo ono što će biti u budućnosti. Sve je to zahvaljujući inicijativi Nika Kapetanića i Denisa Orlića koji su rekli: "Kupi taj prostor, mi ćemo riješiti novac!" I, to je ta sloga. Grad je kupio prostor, ali je Društvo dalo novac da ga Grad kupi i to je puna istina. Sjećam se rasprave u Gradskoj vijećnici kad je trebalo donijeti odluku o korištenju prava prvokupa, sjećam se kako su pojedini vijećnici isticali da je to pogrešno, da rušimo tržišnu utakmicu... Ponavljali smo da je Grad iznad svega i da moramo otvarati nove sadržaje u Gradu. Ideja što će biti u prostoru u potpunosti je došla od gospara Kapetanića. Hvala ti, Niko, na tome jer ćemo kroz još jedan dio naše povijesti pričati koliko je bio jak ovaj grad, koliko je bila jaka i uspješna naša Republika i kako se itekako imamo čime ponositi. S druge strane, posjetiteljima ćemo omogućiti još jednu atrakciju, disperziju unutar povijesne jezgre, što nam je cilj, ali i novi sadržaj. Dakle, korist je višestruka. Hvala Društvu prijatelja, nadam se da ćemo kroz jednake tračnice postupati ubuduće: gdje će dogovor kuću graditi i da se više nikad neće dogoditi da budemo na suprotnim stranama, poručio je Franković.
Pročelnica Upravnog odjela za poslove župana i Županijske skupštine, Žaklina Marević, kazala je kako će se otvaranjem prostora unaprijediti čuvanje bogatstva Grada, njegove povijesti, baštine i kulture. Poželjela je Društvu puno uspjeha te naglasila kako je dubrovački novac zanimljiva tema, a da će posjetitelji, gledajući izloženi novac, postati dio sjajne povijesti Dubrovačke Republike.
Niko Kapetanić zahvalio je novom vodstvu Društva te podsjetio na povijest kovanja novca u Dubrovačkoj Republici.
- Dubrovačka Republika trajala je stoljećima, bila je jedan politički nezavisan subjekt a što je uvjetovalo samostalnu monetarnu politiku. Dubrovačka kovnica više od 5 stoljeća proizvodila je novac i postala je najveća, najdugovječnija i najpoznatija kovnica na hrvatskom povijesnom prostoru. Počelo se kovati već u 13. stoljeću, ali važniji podaci počinju u 14. stoljeću te je to trajalo sve do 1803. Ispočetka se kroz 14., 15. i 16. stoljeće kovala bakrena minca, dubrovački sitni novac, groš i polugroš koji su se nazivali dinar i poludinar... To je trajalo preko tri stoljeća, sve dok u 17. stoljeću nije došlo do inflacije pa se minca prestala kovati. Počeo se kovati apoen od 5 minci odnosno solad, bakreni novac. Dinar i poludinar postaju dinarići i poludinarići, nešto su drukčiji i s lošijim srebrom, te se počinju kovati u većim apoenima... U 18. stoljeće kuju se najveći dubrovački novci, počelo je sa škudom od 36 dinarića ili 3 perpera, dukatom od 40 dinarića, a kasnije se kuju taliri odnosno tri vrsta talira. Sve je završilo od 1801. do 1803. kad su se kovali novi inflatorni perper, pola novog perpera... Time je završila kovnica Republike. Sadašnje vrijeme dočekalo nas je s potpuno zapostavljenom državnom kovnicom i jedinio što je bilo, bila je jedna skromna zbirka dubrovačkog novca koji se čuvao u Dubrovačkim muzejima... Znamo za državno-pravni značaj novca i htjeli smo ga prezentirati, rekli smo da taj prostor mora biti unutar zidina, blizu uprave koja je donosila odluke o kovanju... ‘Zagrizli‘ smo za ovaj prostor jer je bolji od Straduna... Stradun je za sladoled, marke, a ovo je jedna lokacija za povijest umjetnosti, estetiku, kulturu... Sad znate da je prostor u vlasništvu Grada te mi imamo besplatni najam nekoliko godina... Naravno, trebalo je zbirku tražiti, ali uspjeli smo. Inače, većinu dubrovačkog novca skupljao je Milan Rešetar koji je na kraju svoju zbirku prodao u Prag... Danas je u depou, a Društvo je u pregovorima da dobije i to. Dubrovnik se nije mogao mjeriti s Venecijom i Rimom, ali je na kraju postao ravnopravan, poručio je Kapetanić rekavši i kako je sam inventar, vitrine u kojima je novac izložen, jako kvalitetan.
Na izložbi je izloženo tristo kovanica, a riječ je o izboru iz zbirke dubrovačkog novca jednog od najvećih hrvatskih kolekcionara Marka Šarinića koji je otvorio izložbu.
- Nakon 6 godina pregovora došli smo do realizacije ovog projekta... U dogovoru s DPDS-om išli smo na to da prikažemo sve vrste dubrovačkog novca, ali da ne idemo previše u širinu i da ne bude predosadno. Prikazano je 20 vrsta dubrovačkog novca, od 14. stoljeća do 1803. Ova zbirka se vraća kući jer je 90 posto ovih komada zadnjih nekoliko stoljeća lutalo diljem Europe, svijeta da bi se novci vratili tamo gdje su kovani, izjavio je Šarinić zahvalivši svima koji su sudjelovali u ovom projektu.
Moderatorica večeri bila je dramska umjetnica i članica ansambla Kazališta Marina Držića Nika Lasić, nacionalni prvak HNK u Zagrebu Goran Grgić izveo je čuveni monolog iz Skupa, a upravo je tri puta zaredom na Igrama igrao naslovnu ulogu čuvene Držićeve komedije. Večer su glazbeno obogatili i članovi klape Kaše.