Moskva i Kijev se intenzivno međusobno optužuju zbog podizanja napete atmosfere, čime izazivaju strah da bi dugotrajni sukob između Ukrajine i proruskih separatista koje podržava Moskva doista vrlo brzo mogao eskalirati u otvoreni rat. Sve se jače zvecka oružjem na rusko-ukrajinskoj granici gdje se gomilaju vojne snage, a dok Kijev poziva Zapad da pripremi sankcije i nametne ih Rusiji u slučaju njihove invazije, bjeloruski diktator Aleksandar Lukašenko poručuje da će njegova zemlja stati na rusku stranu dođe li do rata u Ukrajini, piše Slobodna Dalmacija.
- Zapad savršeno dobro zna da Bjelorusija, ako oni pokrenu rat na istoku Ukrajine ili bilo gdje na ruskoj granici, neće ostati skrštenih ruku. Potpuno je jasno na čijoj strani ćemo biti – izjavio je Lukašenko. Službeni Minsk je također najavio i povremene zajedničke vojne vježbe s Rusijom, no nisu rekli kada bi se one trebale održati.
Dmitrij Kuleba, ukrajinski ministar vanjskih poslova jučer je zatražio od zapadnih zemalja da pripreme jasan paket ekonomskih sankcija koje će stupiti na snagu ako Rusija pokrene invaziju. Usto, traži i dodatnu obrambenu i sigurnosnu pomoć za Ukrajinu kao i da sve zemlje Rusiji precizno objasne što će im se dogoditi ako napadnu. Ukrajina procjenjuje da se na granici nalazi oko 115.000 vojnika, uključujući snage koje se nalaze na anektiranom Krimu.
- Ako Rusija odluči pokrenuti vojnu operaciju, stvari će se dogoditi doslovno u jednom trenutku - kazao je Kuleba.
Da Rusija priprema izglednu invaziju na Ukrajinu, prvo su upozorili američki dužnosnici koji su to zaključili na osnovu svojih obavještajnih podataka, a potom je isto potvrdila i ukrajinska vojno-obavještajna služba.
– Vrlo smo zabrinuti kretanjima koja smo vidjeli uzduž rusko-ukrajinske granice. Znamo da Rusija često kombinira takve metode s unutarnjim metodama destabilizacije neke zemlje. To je dio njihova priručnika i pomno pratimo to što rade – komentirao je američki šef diplomacije Antony Blinken.
Blinken smatra da je dio ruskog plana koristiti provokacije kao izliku za nešto što su planirali izvesti od početka. Zapad prijeti Rusiji da će platiti visoku cijenu ako krene u napad na Ukrajinu.
Blinken je upozorio i kako Moskva pojačano iznosi dezinformacije.
"Posljednjih smo tjedana zamijetili i višestruki porast aktivnosti društvenih medija koji potiču antiukrajinsku propagandu, vrlo sličnu onoj kakvoj smo zadnji put svjedočili prije ruske invazije na Ukrajinu 2014. godine, istaknuo je. Dužnosnik State Departmenta rekao je da će se sastanci s ukrajinskim ministrom vanjskih poslova Dmytrom Kulebom i ruskim ministrom vanjskih poslova Sergejem Lavrovom održati u četvrtak u Stockholmu, u Švedskoj, na marginama ministarskog sastanka Organizacije za europsku sigurnost i suradnju.
Kirilo Budanov, šef ukrajinske obrambene obavještajne službe, ustvrdio je za specijalizirani list Military Times da je Rusija poslala 92.000 vojnika na svoju zapadnu granicu te da bi mogla pokrenuti višestruku ofenzivu u siječnju ili veljači. Napad bi, tvrdi, uključivao opsežne zračne i topničke udare, ali i amfibijske napade preko luka Odesa i Mariupolj, kao i sporedni pravac invazije iz susjedne Bjelorusije koja je saveznica Rusije. Također ukrajinski ministar obrane Oleksij Reznikov konstatirao je da ruski predsjednik Vladimir Putin igra šah sa Zapadom premještajući vojne snage i opremu duž granice Rusije s Ukrajinom.
"On testira jedinstvo Europske unije, on testira jedinstvo NATO saveznika, testira naše društvo, Ukrajince, testira Poljsku, baltičke zemlje", smatra Reznikov.
U Moskvi sve negiraju, tvrde kako nemaju namjeru napasti Ukrajinu te uvjeravaju da se radi o novoj propagandnoj kampanji s ciljem eskalacije napetosti i predstavljanja Rusije kao strane koja ugrožava proces normalizacije u Donbasu. Navode kako je raspoređivanje vojnika isključivo obrambene naravi. Vladimir Putin izjavio je u srijedu da će Moskva tražiti jamstva Zapada koje će spriječiti bilo kakvo dalje širenje NATO-a i raspoređivanje oružja u blizini granica njegove zemlje. Govoreći na svečanosti u Kremlju Putin je ponovio da će Rusija tražiti pouzdana i dugoročna sigurnosna jamstva.
Dan ranije na investicijskom forumu u Moskvi rekao je kako se nada da će zdrav razum prevagnuti na svim stranama, ali želi da NATO bude svjestan zabrinutosti Rusije za vlastitu sigurnost.
"Ako se neka vrsta napadačkog sustava pojavi na teritoriju Ukrajine, vrijeme leta do Moskve bit će sedam do 10 minuta, a pet minuta u slučaju postavljanja hipersoničnog oružja. Samo zamislite to. Što nam je činiti u takvom scenariju? Morat ćemo stvoriti nešto slično u odnosu na one koji nam prijete na taj način. I mi to možemo učiniti sada - jasno je poručio.
Nije zaboravio dodati da je Rusija uspješno testirala novi hipersonični projektil na moru koji će biti u upotrebi od početka iduće godine. "Stvaranje takvih prijetnji (u Ukrajini) za nas predstavlja crvene linije. No nadam se da neće doći do toga. Nadam se da će prevladati osjećaj zdravog razuma, odgovornosti za naše zemlje i za međunarodnu zajednicu", zaključio je Putin.
Glavni tajnik NATO-a Jens Stoltenberg naveo je kako NATO ima mnogo opcija ako Rusija upotrijebi silu protiv Ukrajine, uključujući ekonomske, financijske i političke mjere.
„Svi smo jasno dali do znanja da će to biti visoka cijena i sankcije su jedna od opcija. Mislim da je sasvim očito da Rusija već zna da će platiti višu cijenu", poručio je Stoltenberg dodajući kako potpora NATO-a teritorijalnom integritetu Ukrajine ostaje nepokolebljiva, nazivajući Kijev "bliskim i visoko cijenjenim partnerom".