Nakon što je prošlog tjedna Japan najavio ukidanje trgovinskog statusa Rusiji i proširenje opsega zamrzavanja imovine ruske elite te zabranu uvoza određenih proizvoda, Rusija se odlučila osvetiti. Objavili su da se povlače iz pregovora o mirovnom sporazumu s Japancima te da zamrzavaju zajedničke gospodarske projekte vezane uz sporne Kurilske otoke, piše Slobodna Dalmacija.
Japanski premijer Fumio Kishida rekao je danas da se snažno protivi odluci Rusije nazvavši je nepravednom i potpuno neprihvatljivom.
Iako je prije 77 godina kapitulacijom Japana završio Drugi svjetski rat, politička klima u zemljama na istoku Azije ostala je trajno hladna. Japan i Rusija tako još uvijek nisu formalno okončali neprijateljstva iz Drugog svjetskog rata zbog sukoba oko otoka poznatih u Rusiji kao Kurili, a u Japanu kao Sjeverni teritorij. Poslije američkog bacanja atomskih bombi, kad je Japan bio na koljenima, SSSR je 18. kolovoza 1945. napao Kurilske otoke i do 1. rujna ih oteo Japanu.
Dvije zemlje nisu potpisale mirovni sporazum nakon Drugog svjetskog rata, već samo sporazum kojim su prekinuli rat i normalizirali odnose.
Nekadašnji japanski premijer Shinzo Abe kroz sedam godina tijekom 2000-tih, više je od dvadeset puta vodio pregovore s ruskim predsjednikom Vladimirom Putinom, kako bi se okončao teritorijalni spor. Abe je pošto poto želio postići rješenje i tako otvoriti put za potpisivanje mirovnog ugovora, čime bi se definitivno podvukla crta ispod Drugog svjetskog rata. Njegov nasljednik Joshihide Suga također je pregovore htio nastaviti, no prije dvije godine Rusija je tamo razmjestila proturaketnu obranu i tako pojačala kontrolu tog dijela Pacifika.
To je za Japance bio hladan tuš.
Početkom prosinca 2020. Rusija je na Dalekom istoku postavila najmoderniji sustav proturaketne obrane. „Baterija na otoku Iturup je sada spremna za djelovanje - javila je tada televizija „Zvijezda“ ruskog Ministarstva obrane. Ruska poruka tada je iznenadila japansku vladu budući su, kao i sad u Ukrajini, samo mjesec ranije Rusi govorili drukčije. Pored izgradnje vojnog uporišta na Kurilima, Moskva planira do 2027. godine pojačati svoju pacifičku flotu sa pedesetak novih vojnih brodova.
Rusija na Kurilske otoke prije svega gleda u okviru obrambene strategije na pacifičkoj strani, nasuprot SAD-u. Žele držati na distanci američke pomorske snage, koje su se često približavale ruskoj obali.
Geografski gledano riječ je o iznimno lijepim ali za život surovim vulkanskim otocima s gejzirima, jezerima kipuće vode i crnim pijeskom. Kurili se protežu između Kamčatke i otoka Hokaido, što je oko 1150 km. Mnoga sela, pa čak i manji gradovi, nalaze se doslovno na padinama aktivnih vulkana. Česti su potresi i tsunamiji, a erupcije vulkana više puta su primorali stanovnike otoka da napuste svoje domove.
Zbog toga su otoci puni napuštenih kuća i na njima nema građevina viših od 2 kata. Stanovništvo u prvom redu živi od ribolova i ova industrija je nositelj čitave kurilske ekonomije. Mnogi ljudi iz kopnenog dijela Rusije ovamo dolaze zaraditi novac i iskoristiti povlastice koje se daju zbog teških uvjeta života, a zatim se sele u mjesta s ugodnijom klimom. Japan pak stanovnike Kurila pušta na svoj teritorij bez vize dok ostalim građanima Rusije treba viza za posjet Japanu.
Inače, sukobi Moske i Tokija oko Kurila datiraju još iz 1855. kad su Rusija i Japan podijeli otočje. Južni Kurili su pripali Japanu, a sjeverni Rusiji. Dvadeset godina kasnije Rusija je prepustila Japanu sve Kurile u zamjenu za japansko odricanje od Sahalina.
Nakon kapitulacije Japana 1945. godine, zauzeli su Kurilske otoke i južni Sahalin, a oko 17.000 naseljenih Japanaca od tamo je protjerano. Mirovnim sporazumom sa SAD-om i drugim državama 1951., koji SSSR nije potpisao, Japan se morao odreći zahtjeva za povratom Kurilskih otoka. U sovjetsko-japanskim odnosima to je pitanje ostalo otvoreno, a Japan je zahtijevao južne Kurilske otoke – Habomai te Kunašir, Šikotan i Iturup.
Moskovskom deklaracijom 1956,. Sovjeti su pristali Šikotan i Habomai ustupiti Japanu nakon potpisivanja mirovnoga sporazuma. No, nakon što je Japan sa SAD-om 1960. ugovorio zajedničku obranu, SSSR je potpisivanje mirovnog ugovora uvjetovao povlačenjem američke vojske s japanskog teritorija. Dio Rusa još uvijek žali za prodajom Aljaske, a da sada i Kurile predaju Japanu, odnosno SAD-u za vojne baze i to ovaj put besplatno, sasvim im je neprihvatljivo.
