-Za razliku od ostalih županijskih Zavoda za hitnu medicinu, nama u Hitnoj pomoći, odnosno u Zavodu za Hitnu medicinu Dubrovačko- neretvanske županije, jedino još nisu isplatili regres za ovu kalendarsku godinu. A vrijeme godišnjih odmora je već prošlo i mnogi su i zbog troškova za odmor dodatno ušli u sve skuplji "minus" na tekućim računima- žale se zaposlenici Hitne pomoći Dubrovačko-neretvanske županije.
Regres, što je to?
Prije svega, mnogi ne znaju što je regres. Isplatu naknade za regres nešto stariji sugrađani pamte i još uvijek, kao u doba socijalizma, katkad nazivaju i "K- 15". Taj kolokvijalni naziv za regres potiče od naziva povratne željezničke karte s najvećim mogućim popustom i rokom povratka iz destinacije u koju smo se uputili, najčešće upravo zbog odlaska na godišnji odmor. S demokratskim su promjenama poslodavci većini radnika u privatiziranim te privatnim tvrtkama ukinuli taj relikt iz, kako se u javnosti voljelo reći "mračnog doba", ali je svakako zanimljivo to kako taj relikt, unatoč svemu, još uvijek i uglavnom prakticiraju- državne i lokalne institucije i ustanove!
Regres je materijalno pravo radnika koje se može ostvariti temelje ugovora ili pravilnika o radu, a najčešće temeljem kolektivnih granskih ugovora kojima su uređena prava zaposlenika. U suprotnom, ako to pravo nije propisano navedenim dokumentima, isplata regresa najčešće ovisi o dobroj volji poslodavaca koji jednako tako odlučuju i o visini isplate ostalih naknada za blagdane kao što su Božić ili Uskrs. Kako god, regresom se radnicima pomaže u lakšem podmirivanju troškova nastalih po osnovu putovanja ili boravka u nekoj destinaciji tijekom godišnjih odmora. Inače, riječ je o uglavnom neoporezivom iznosu naknade, a u praksi je postalo uobičajeno da se sredstva regresa isplaćuju jednokratno i najčešće do 15. srpnja tekuće godine
-Točno je da nam još uvijek nisu isplaćena sredstva namijenjena za regres. Koliko mi je poznato, Ministarstvo zdravstva RH je namjenska sredstva uplatilo na račun Dubrovačko- neretvanske županije kao vlasnika, ali ne znam zašto ta sredstva nisu proslijeđena i nama, kao i ostalim Zavodima za hitnu medicinu širom Hrvatske. Ne znam jesu li tome uzrok financijske teškoće, ali su unatoč sličnim financijskim teškoćama, sredstva regresa već isplaćena svim zaposlenicima Opće bolnice Dubrovnik. Tako i mi očekujemo da bi i nama taj novac trebao, konačno, "sjesti" na račun. Lani je bilo riječ o iznosu o 1.800 kuna te pretpostavljam da je i ove godine riječ o istovjetnom iznosu- rečeno nam je u sindikalnom Povjerenstvu Zavoda za hitnu medicinu DNŽ.
Visoki troškovi, a mali prihodi od turista
Međutim, ravnatelj spomenutog županijskog zavoda Lukša Lulić opovrgava dio tvrdnji članova cehovskog sindikata. Naime, potvrđujući kako zaposlenicima regres još nije isplaćen, Lulić je naglasio:
-Regres ćemo nastojati isplatiti do konca ovog tjedna. Do kašnjenja je došlo jer nismo imali osigurana financijska sredstva za tu namjenu, pa tako niti mogućnost da ga isplatimo. Napominjem da se u Zavodima za hitnu medicinu regres isplaćuje iz vlastitih sredstava, odnosno da sredstva za regres ne dobivamo ni od Ministarstva zdravstva RH niti od bilo koga drugog. Ministarstvo zdravstva ne osigurava, odnosno ne isplaćuje sredstva za regres, što u svakom slučaju možete provjeriti u Ministarstvu zdravstva i u Općoj bolnici Dubrovnik. Uzrok nedostatka sredstava su niske, odnosno nedostatne cijene ugovorenih timova Hitne medicinske službe i timova pripravnosti na punktovima koje određuje Hrvatski zavod za zdravstveno osiguranje, a temeljem kojih nam vrši plaćanje ugovorene djelatnosti u odnosu na troškove rada naše Službe. Razlog su i bitno manja uprihodovana sredstva od naplate zdravstvenih usluga strancima i neosiguranim osobama tijekom 2020. i 2021. godine zbog pandemije virusne bolesti COVID-19 – odgovorio nam je ravnatelj Zavoda za hitnu medicinu Dubrovačko- neretvanske županije Luka Lulić.
Grad Dubrovnik im ne može pomoći
Iz gradske uprave Dubrovnika smo doznali kako, unatoč tome što su morali smanjiti plaće korisnicima gradskog proračuna, ispunjavaju prava iz kolektivnog ugovora za više od 1200 zaposlenika, a do kraja godine će isplatiti i jubilarne nagrade:- Unatoč otežanom funkcioniranju i dalje plaćamo punkt Hitne medicinske pomoći na Elafitima i ambulantu na otoku Koločepu za što je od 2017. iz gradskog proračuna isplaćeno 2,2 milijuna kuna. Grad je financirao i uređenje te opremanje ordinacije i stana za liječnicu na tom elafitskom otoku, a s 288.000 kuna godišnje financiramo Pedijatrijsku ambulantu u Mokošici, za koju je osigurao i uredio prostor te osigurava stan za pedijatricu. Pružanje laboratorijskih usluga primarne zdravstvene zaštite u Novoj Mokošici financiramo s 132.000 kuna godišnje, a za Opću bolnicu Dubrovnik u sklopu aktivnosti borbe protiv COVID-a 19 je nabavljeno 5 respiratora i 10 uređaja za terapiju visokim protokom kisika. Bolnici je darovan i novi mamograf te osigurano 2,1 milijun kuna za obnovu informatičkog sustava te pomažemo osiguravanjem stana za smještaj liječnika bez naknade- odgovor je Grada
Dubrovnika koji je, iako nije osnivač niti ima obvezu financiranja, za rad Opće bolnice, Doma zdravlja i Zavoda za hitnu medicinu u protekle četiri godine izdvojio 15 milijuna kuna:- Stoga nažalost ne možemo financirati i regres zaposlenicima Zavoda za hitnu medicinu kojem smo posljednjih godina kupili specijalizirano vozilo i sigurno ćemo i narednih godina surađivati, ali je osiguravanje financijskih izdataka za osobna primanja obveza osnivača, što u ovom slučaju nije Grad Dubrovnik.
Do objave ovog tekta nismo dobili odgovor od Dubrovačko-neretvanske županije, osnivača županijskog Zavoda za hitnu medicinu. Kada stigne, objavit čemo ga.
Za sudjelovanje u komentarima je potrebna prijava, odnosno registracija ako još nemaš korisnički profil....