Prvi put u Hrvatskoj u zagrebačkom KBC-u Sestara milosrdnica izvedena je krioablacija ili zaleđivanje tumora - minimalno invazivni intervencijsko-radiološki zahvat za onkološke pacijente. Intervencijski radiolog Luka Novosel, koji je primijenio metodu, za Doktor u kući objašnjava kakva je to metoda liječenja i kome se savjetuje
Krioablacija je minimalno invazivna terapija koja se koristi za liječenje solidnih tumora ili metastaza u tijelu. Kod nas je to nova metoda, koja je sada prvi put izvedena u Hrvatskoj, iako vrlo slične zahvate, samo metodom primjene visoke temperature, tzv. mikrovalnu ablaciju, izvodimo u Hrvatskoj u KBC-u Sestre milosrdnice već pet godina, što je također značajan napredak u liječenju onkoloških pacijenata - kaže dr. sc. Luka Novosel, subspecijalist intervencijske radiologije u Kliničkom zavodu za dijagnostiku i intervencijsku radiologiju. Potkraj svibnja izveo je prvi postupak krioablacije vođene CT-om, i to tumora bubrega kod pacijenta koji je prije deset godina izgubio desni bubreg, a zatim je dobio tumor na lijevom.
Mehanizam djelovanja
- Ovo je dogradnja postojećih metoda jer u nekim rizičnim situacijama pacijentu pruža dodatnu sigurnost i predstavlja još jednu opciju liječenja. Zaleđivanje se najčešće koristi za tumore bubrega, pluća, kosti te tumore mekih tkiva, a rjeđe za one u jetri, štitnjači ili dojci. Bazira se na spoznaji da izrazito niske temperature, u ovom slučaju do -120 °C, uzrokuju odumiranje stanica te se time tumor, ako se može u potpunosti obuhvatiti tom ledenom zonom, u cijelosti uništava. Iako tumorsko tkivo nakon zahvata ostaje u tijelu više ne predstavlja opasnost jer gubi sposobnost širenja te se s vremenom kao ožiljak smanji i gotovo nestane - kaže dr. Novosel. Za postizanje niskih temperatura koristi se plin argon, koji se preko posebnog uređaja primjenjuje za stvaranje ledene kugle oko vrha igle koja se uvodi u tumor. Za precizno navođenje, objašnjava intervencijski radiolog, koristi se CT ili ultrazvuk jer se te igle, u pravilu od jedne do četiri, moraju precizno navesti u tumor, a pri tome treba izbjeći ozljedu drugih važnih struktura kao što su krvne žile ili živci. Upravo zbog korištenja CT navođenja ovi se minimalno invazivni zahvati izvode u sklopu intervencijske radiologije, grane radiologije koja se ne bavi dijagnostikom nego liječenjem, kako tumora tako i bolesti krvnih žila, moždanog udara, mioma maternice ili križobolje.
Kome je namijenjena
No, ova metoda nije pogodna za liječenje svih vrsta tumora. Može se savjetovati dvjema glavnim skupinama pacijenata.
- Krioablacijom, kao i ostalim metodama ablacije visokim temperaturama, mogu se liječiti pacijenti s primarnim karcinomom na bubrezima, plućima, u kostima ili štitnjači, i to u 1. stadiju bolesti, kada tumor ne prelazi 4 ili 5 cm. Ova je metoda posebno pogodna za pacijente koji zbog dobi, drugih bolesti i stanja te nepovoljne lokacije tumora ne mogu na kiruršku operaciju resekcije tumora. Druga skupina pacijenata su oni s metastazama ako se radi o oligometastatskoj bolesti, gdje je bolest proširena na samo jedan organ, npr. na pluća ili kosti, te su prisutne maksimalno 2 do 3 metastaze, također dimenzija do 3 ili 4 cm. Nažalost, ablacija nije metoda izbora kod pacijenata s jako velikim tumorima ili s brojnim metastazama u više organa, gdje je ipak glavna opcija liječenja onkološka kemoterapija - naglašava dr. Novosel i nastavlja:
- U velikom broju slučajeva kod metastaza se i nakon ablacije treba dodatno provesti sistemsko onkološko liječenje kako bi se smanjio rizik za razvoj novih metastaza, ali prednost ablacije je što se pacijenti brzo oporavljaju te se već za dan ili dva otpuštaju iz bolnice te za sedam dana mogu nastaviti terapiju kod onkologa, što je značajna razlika u odnosu na kirurški zahvat nakon kojeg je potreban znatno duži oporavak.
Edukacija radiologa
U KBC-u Sestre milosrdnice metodom krioablacije liječena su prva dva pacijenta s karcinomom bubrega, a u planu je nastaviti ovom metodom liječiti pacijente s metastazom kralježnice te s metastazama u plućima od karcinoma debelog crijeva.
- Metodom ablacije, koja uključuje i terapiju visokom i niskom temperaturom, liječimo svake godine sve više pacijenata. Krenuli smo s 20pacijenata 2017. godine, a trenutno više od 120 pacijenata godišnje liječimo ovom metodom. Pacijente nam šalju onkolozi, kirurzi i urolozi iz gotovo svih centara u Hrvatskoj, a educiramo radiologe u drugim centrima kako bismo im pomogli da se dio metoda ablacije počne raditi i u drugim centrima. Kod ove metode važna je preciznost pa je izvode samo iskusni intervencijski radiolozi u području CT vođenih procedura - kaže dr. Novosel. Dosadašnji rezultati su odlični te su u skladu sa svjetskim statistikama i rezultatima, što znači da je uspješnost potpunog uništenja tumora oko 95 posto kod dobro odabranih pacijenata. Pacijenti se vrlo brzo oporavljaju te većina dan nakon zahvata ide kući, a učestalost komplikacija je manja nego kod standardnih kirurških zahvata.
Kandidati za liječenje
- Dobro odabrani kandidati za liječenje ovom metodom, kada je i uspješnost najveća, pacijenti su s ograničeno proširenom bolesti prvog stadija te veličinom tumora do 4 cm ako se radi o primarnom tumoru bubrega te 3 cm ako se radi o karcinomu pluća. Nažalost, tumori tih organa s proširenom bolesti i metastazama ili zahvaćenim limfnim čvorovima ne mogu se liječiti ablacijom. Kod pojedinih metastaza u plućima, kostima ili jetri moguće je tretirati tumore do maksimalno 5 cm te ako nema više od dvije ili tri metastaze. Prema trenutačnim smjernicama za terapiju metastaza karcinoma kolona u jetri, male metastaze na rubu jetre trebaju se liječiti kirurški, metastaze dublje u jetri CT vođenom ablacijom, dok se za centralno smještene tumore nedostupne ablaciji ili kirurgiji preporučuje SBRT zračenje ili kako se kod nas često naziva - radiokirurgija. Kod benignih ili malignih tumora štitnjače moguće je izvesti ablaciju kod pacijenata koji nisu kandidati za kirurško liječenje - pojasnio je dr. Luka Novosel.