Vlada danas predstavlja svoju poreznu reformu najavljenu za početak iduće godine. Glavna je promjena ukidanje prireza, a lokalnim vlastima dat će se prilika za smanjenje poreznog tereta i povećanje plaća građana.
Novu poreznu reformu predstavljaju ministar financija Marko Primorac, premijer Andrej Plenković, potpredsjednik vlade Oleg Butković i ministar gospodarstva Davor Filipović.
‘Riječ je o devet zakona‘
- Ovo je paket izmjene niza poreznih zakona koji će ići u proceduru prema Saboru, a imaju za cilj povećati plaće građanima. Riječ je o devet zakona. Mi smo do sada u 7 godina mandata imali niz krugova poreznih reformi i izmjena zakonodavstva koje su sve išle za poreznim rasterećenjem građana i gospodarstva. Prihod jedinica lokalne samouprave je od 2017. do 2022. narastao za milijardu eura, rekao je premijer Plenković.
Pojasnio je zašto se sada ide u porezne izmjene.
- Pvri cilj je da u današnjem gospodarskom kontekstu podignemo životni standard građana da se povećaju plaće, osobito one najniže. Drugo je očuvati gospodarski rast, i treće, osnažiti fiskalnu autonomiju općina i gradova, kaže Plenković.
‘2023. je idealna godina za nova rasterećenja‘
Plenković je pokazao tablicu s podacima od 2019. nadalje.
- Prvi intevencionizam iz 2020.i ‘21. pokazuje kako se brzo hrvatska ekonomija vraća na pozitivne putanje, ističe Plenković.
- Kontekst zbog kojega sada promišljamo, 2023. je idealna godina za nova rasterećenja gospodarstva. U takvim okolnostima se nameće logika da, ako gospodarstvo usporava, sada je pravi trenutak daljnje porezno rasterećenje koje bi trebalo stupiti na snagu 2024. godine. U javnom prostoru je bilo dosta ideja o rasterećenju smanjenjem stopa PDV-a. Netko je od toga što smo mi smanjili stopu PDV-a podigao svoju dobit, maržu. Umjesto toga, snižavanje poreznog opterećenja dohotka. Ova reforma će pomoći da obuhvatimo one koji su nažalost bili van dosega ranijih krugova poreznih rasterećenja. Ogroman broj ljudi nije bio u dosegu poreznih škara. Imali su premale prihode i nisu se ni kvalificirali za plaćanje poreza na dohodak. Ova reforma će povećati fiskalnu decentralizaciju. Želimo otkloniti teze oporbe da smo mi neka središnja vlada koja ima nešto protiv gradova, općina, županija i da im nešto otima. Nijedna vlada kao naša nije napravila zakonske izmjene i preuzimala na sebe određene troškove kako bi povećala prihode županijama, gradovima i općinama, kaže Plenković i ističe: Teza o tome da ova Vlada uzima nešto lokalnim jedinicama je lažna.
- Kako povećati ljudima plaće, a da nismo poslodavac? Prvi način je kroz smanjenje poreza na dohodak kao mogućnosti. Govori se da su strašno velika davanja na rad. Pogledajte komparativnu analizu Europske komisije. Ovo nisu podaci koje je izmislio netko iz HDZ-a. Na razini EU, davanja na rad u Hrvatskoj su među najnižima. Dolazimo do poreza na dohodak, kaže Plenković i daje riječ ministru financija Marku Primorcu.
Osnovni osobni odbitak povećava se s 531 na 560 eura
- Sada pojednostavljujemo porezni sustav, mičemo pojam osnovice osobnog odbitka i utvrđujemo samo osobni odbitak. Zaokružuju se svi iznosi u korist poreznih obveznika. Osnovni odosbni odbitak povećava se s 531 eura na 560 eura.Podićemo prag za primjenu više stope poreza na dohodak na 50.400 eura godišnje. To je osnovica poreza na dohodak nakon koje se obračunava viša stopa. Osnovni osobni odbitak rasterećuje plaću i povećava neto plaću građana. Povećava se fiskalna autonomija jedinica lokalne samouprave i omogućuje im se da samostalno propišu iznos poreza na dohodak. Oni će biti fleksibilni, imat će nižu i višu razinu za svaku od stopa, rekao je Primorac.
Plenković: ‘Ništa ne otimamo‘
Plenković je istaknuo da je najbitnije razjasniti nedoumice te dodao da općine trenutno donose odluke da uvedu prirez ako žele.
- To je već u nadležnosti općina i gradova da biraju treba li im prirez. Prirez se računa na porez na dohopdat koji ima dvije stope: 20% i 30%. Najveći krug ljudi je u režimu stope poreza na dohodak od 20 posto. U novom prijedlogu omogućujemo: jedinica lokalne samouprave koja danas ima 10% prireza na porez na dohodak od 20, može imati maksimalnu stopu od 22%. Imaju jednostavnije administriranje, jedan porez a ne dva, i na taj način mogu zadržati osnovu za istu vrstu prihoda koji imaju. Ako čelnici jedinica lokalne samouprave procijene da recimo imaju toliko prihoda pa da to ne mora više biti kako je bilo do sada, onda oni svojim odlukama mogu odlučiti da ono što je nekada bvilo 22, sada bude 21 ili 20 i tako omogućiti da ljudima naraste plaća. To je smisao. Ništa im se ne oduzima, pojašnjava Plenković.
Prvi način je dohodak i prirez, a drugi smanjenje osnovice za mirovinsko osiguranje u drugi stup, kaže Plenković i dodaje:
- Moramo otkloniti te neke čudnovate teze da bismo na ovaj način nekako ugrozili mirovinski sustav ili da mi u debelim godinama ne mislimo na mršave.
- Cilj je bio rasteretiti one s najmanjim primanjima, kaže Primorac i pojašnjava:
- Za one koji imaju bruto plaće do 700 eura, imaju fiksni izdatak u iznosu od 300 eura, a za one s plaćama od 700 do 1300 eura, taj izdatak se linearno smanjuje. Umanjenje se izračunava na način da se iznos od 1300 eura umanjen za osnovicu pomnoži s koeficijentom od 0,5. To će biti novost u obračunu doprinosa za mirovinsko osiguranje, rekao je Primorac, kako donosi jutarnji.hr.