StoryEditorOCM
Hrvatska i svijetVrije u susjedstvu

Velika napetost u BiH: ‘Zatvaramo se u etničke torove, a Bakir, Mile i Dragan imaju iste interese. Zarobili su državu i štite svoj teritorij jer su se nemjerljivo obogatili, a ići mogu jedino u zatvor‘

Piše damir tolj/sd
12. travnja 2022. - 15:27
Bakir, Dragan i Mile štite svoje biznise. Nemjerljivo su se obogatili, znajući da su gotovi ako se promijeni klima - govori našemu novinaru Leila BičakčićNikola Vilić/Cropix

Oni bi kao da se odcijepe, a mi im kao ne damo - kultna je to rečenica, izgovorena prije 30 godina, ali i danas aktualna: njome je regrut tadašnje JNA sa šumskog vatrenog položaja pokušao objasniti novinarima što se to događa u Sloveniji, piše Slobodna Dalmacija.

Spomenuli su nam je nekidan svi sugovornici u Sarajevu: Leila Bičakčić, izvršna direktorica Centra za istraživačko novinarstvo, Vlado Azinović, profesor sarajevskog Fakulteta političkih znanosti, i Ivana Marić, politička analitičarka.

Bičakčić drži da bi BiH za pet godina mogla izgledati potpuno drugačije:

- Prevelika napetost vlada i stanje je uzavrelo. Amerika se uključuje, ali neće Bosna u američke države, već u Europsku uniju. Koja više nema volje, ni kapaciteta uključivati se u izgradnju države. U jednom trenutku Europa će reći, nema mijenjanja vanjskih granica, a iznutra radite što hoćete, podijelite se na tri dijela, tora, entiteta, pokrajine, kantona.

Legitimacija HDZ-a

Pripazit će na sigurnosni rizik, ali unutarnju organizaciju prepustit će nama. To je linija manjeg otpora, ali Bičakčić više ne vidi kapaciteta u Bruxellesu za išta drugo. Ponovno je izostavljen problem političke diskriminacije građana koji nisu konstitutivni pa se ne mogu kandidirati na izborima, protiv čega postoji više presuda Europskog suda za ljudska prava, a nametnuto je pitanje tzv. legitimnog predstavljanja Hrvata.

- I taj elektorski način izbora koji se nudi kao spas zapravo je model kojim Dragan Čović, odnosno HDZ BiH, osigurava sebi trajno mjesto u Predsjedništvu BiH. To je certifikacija nacionalnih identiteta: kao, legitimni Hrvat je samo onaj kojemu mi iz HDZ-a izdamo legitimaciju - tumači sugovornica.

image

Leila Bičakčić

Nikola Vilić/Cropix

Na primjer, na izborima se ne mogu kandidirati ni Hrvati iz Republike Srpske, ali Dragan Čović tu ne traži legitimno predstavljanje. Elektorski model ne nudi se RS, tamo je sve čisto, a svi problemi pokopani u zemlju ili počišćeni prije Daytona. Glasati može svatko, ali samo za Srbina.

- Izjašnjavam se kao građanka, tu sam rođena i živim, ovo je moja jedina domovina, ali ja se nemam pravo kandidirati jer nisam etnički opredijeljena. Gubim temeljno građansko, ako hoćete i ljudsko pravo.

Prema njezinim riječima, izbor Željka Komšića u Predsjedništvo i bošnjačkim glasovima toliko je homogenizirao hrvatski korpus birača da to HDZ nikada ne bi mogao sam postići. A Izborni zakon bio je isti i kada je Čović pobjeđivao. Tada mu nije smetao.

Ističe da je Komšić dobio bošnjačke glasove na priči da je BiH naša zajednička država. To je bio motiv, izbjeći etničku podjelu. Nije to bilo protiv Hrvata ili za bošnjačku dominaciju, već protiv Čovića i trećeg entiteta koji je Dragan gurao. U nesrpskom i nehrvatskom korpusu postoje mnogi ljudi koji još vjeruju u zajedničku zemlju.

Zarobili su državu

- BiH se ne približava europskom tipu države, građanski koncept se napušta i zatvaramo se u etničke torove. Već 30 godina tzv. nacionalni lideri plaše narod jedni drugima i apsolutno im odgovara podjela zemlje na tri dijela. Kao u onom spotu s početka rata: oni bi kao da se odcijepe, a mi im kao ne damo. Znači, ova naša ekipa ima isti cilj, svoj teritorij kojim poslovno dominiraju. Štite svoje biznise. Bakir, Dragan i Mile nemjerljivo su se obogatili, znajući da su gotovi ako se promijeni klima. Neće više kontrolirati pravosuđe, institucije, javni novac, državu, policiju, istražne organe... Pa kud bi oni išli?! Mogu samo u zatvor. Zarobili su državu za svoj račun.

Kaže Leila Bičakčić da o ključnim stvarima države i društva uvijek pregovaraju isti ti samozvani etnički lideri. I to izvan državnih institucija. Po kafićima. Hotelima. Pa čemu onda parlament?!

Nacionalisti sintetički proizvode krize, podgrijavaju strah i homogeniziraju birače oko sebe. Onda narod kaže, može sve, samo da rata opet ne bude, vidi što se događa u Ukrajini, isto što i kod nas prije 30 godina. Pa isti političari i sljedeće četiri godine dobro žive držeći sve konce u rukama.

- Etnička pripadnost važnija je od ičega, po njoj se sve ravna: podjela moći, novca, javne nabave i ugovori, zaposlenja u javnim službama i poduzećima. Balerine se zapošljavaju preko stranačkih veza, djecu u vrtić tako se upisuje.

Ratne traume

Profesor Vlado Azinović drži da ruski utjecaj u BiH realno ipak nije takav kakav bi željeli neki u Republici Srpskoj. Bez obzira na to što su istupi ruskog ambasadora o BiH postali čak i bezobrazni. Rusi su u Sarajevu u verbalnom ratu i s američkim veleposlanstvom, ali i s većinskim raspoloženjem u Federaciji, koje je uglavnom proukrajinsko.

- Ne vjerujem da će kod nas biti prelijevanja krize, ali kod naših građana proradile su sve one neprocesuirane ratne traume. Vidjevši razaranje ukrajinskih gradova i stradavanja ljudi, na površinu su buknule sve naše zatomljene frustracije iz rata. Kao da tu moru opet proživljavamo: sirene, opsade, smrt, glad, razaranje. Ljudi se boje, šire se glasine. Evo, prije mjesec dana: kao, Dodik će proglasiti odcjepljenje, srbijanski tenkovi prijeći će Drinu, a Putin šalje padobrance i počinje rat u BiH. Kupuju se ulje, brašno, kvasac. Skaču cijene. Suludo je očekivati da će krstareće rakete poletjeti na Bosnu, ali mnogi ni početkom devedesetih nisu očekivali sve što se dogodilo. Strah je iracionalan, paralizira i budi paranoje.

image

Prof. Vlado Azinović

Nikola Vilic/Cropix

Prema njegovim riječima, političke elite u BiH godinama proizvode najradikalnije narative: kad njih slušate, pomislite da će sutra zapucati. Sve se svodi na nacionalnost, na BHS komponente, Bošnjaci, Hrvati, Srbi. Stvoren je takav prehrambeni lanac da je najvažnije za koga glasate, da to budu vaši i da se dalje tim lancem uspinjete: od vrtića, škole, diplome, radnog mjesta, javnih poslova i nabavki… I svatko se boji pustiti taj lanac, da ne padne na dno.

Status quo je najbolji

Daytonski sporazum etnicizirao je politiku u BiH od vrha do dna i demokracija se događa samo unutar etničkih korpusa. Stranke se bore samo da budu autentični i jedini predstavnici svojih naroda. A demokracije višeg reda praktički nema.

- Po meni, status quo je najbolje što se realno može napraviti. Bio je nekada Azrin album "Krivo srastanje". Eto, pa mi smo krivo srasli, Bosna i Hercegovina. Trebalo bi nas opet razlomiti i tu krivo sraslu kost spojiti kako treba. A ta sanacija značila bi novi sukob. Imamo krivo srastanje, ali ne vidim više nijednu silu ili vektor koji bi to mijenjao. Vidim samo lažne priče i lažne Valtere. Nema stvarnog iskoraka. BiH u kojoj sam ja odrastao i sazreo više ne postoji. Treba nam potpuno novi model, a ne stara rješenja za moderne probleme. I što će ljudi?! Odoše! Pitali Bosanca što će i kako, jer da dolazi smak svijeta. Kaže, odoh ja za Njemačku.

Azinović drži da će se izmjene Izbornog zakona dogovoriti kada prođu izbori i kada oni kojima nije u interesu pristati na promjene dobiju izbore upravo na tome što nisu pristali da se izborna pravila promijene. Na primjer, SDA.

- U isto vrijeme njihovim čelnicima sudi se za neupotrebljive kineske respiratore na kojima je uzeto 40 milijuna kuna. Nijedno cjepivo nisu nabavili, sve je iz humanitarne pomoći. Nije ih bilo briga za živote građana, ali hoće njihove glasove. Pa im opet prodaju stare priče o ugroženoj državi ili narodu - ističe sarajevski sveučilišni profesor.

Jalovo Predsjedništvo

Politička analitičarka Ivana Marić ne sumnja da će izbora u listopadu biti:

- Čoviću je ovo savršeno. On je na prošlim izborima ostvario najbolji rezultat u karijeri zahvaljujući baš Komšiću. I pričajući o ugroženosti Hrvata kojima drugi biraju predstavnike, pa se svi moraju udružiti protiv toga. Na kraju on ne uđe u Predsjedništvo, ali nije mu toliko ni bitno jer to tijelo nema neke posebne ovlasti. A istovremeno ga međunarodna zajednica poziva na sve ključne sastanke. Uvijek zovu Dodika, Čovića i Izetbegovića, a ne članove državnog Predsjedništva. Njih nitko i ne shvaća ozbiljno: ovu dvojicu članova, Džaferovića i Komšića.

image

Ivana Marić

Nikola Vilić/Cropix

Prema njezinim riječima, Čoviću je ovako još bolje: formalne odgovornosti nema, a njega se pita o svemu bitnom. On se predstavlja kao legitimni predstavnik Hrvata, iako ga nitko nije izabrao, baš on govori u ime Hrvata.

A u Domu naroda dobio je sve što može dobiti, još jedino da Klub Hrvata preimenuje u Klub HDZ-a. Govori analitičarka Marić da na državnoj razini u Klubu Hrvata HDZ ima četiri od ukupno pet delegata, a u federalnom Domu naroda 13 od 17. Dakle, dvotrećinsku većinu. A baš nijedan zakon ne može se potvrditi bez suglasja Doma naroda.

- Bošnjaci baš nikada nisu preglasali Hrvate po bilo kojem pitanju važnom za Hrvate. Kad su u pitanju porezi za kladionice ili duhanska industrija - možda. Ali to nisu sudbonosna nacionalna pitanja, već pitanja interesnih skupina. A sva ključna prava Hrvata osigurana su Ustavom. Čoviću su važniji domovi naroda, imaju veću moć. Predsjedništvo je zmaj od papira.

Komšić je razočaranje

Po našoj sugovornici, Komšić je veliko razočaranje - on ni za koga nije ništa uradio, ni u Predsjedništvu, a ni u parlamentu dok je bio. Njegova svrha je provociranje Čovića. Komšić radi za svoju fotelju, iako to ide u prilog SDA. On nema rezervnog zanimanja. Opet će se kandidirati, i to svima odgovara: i Čoviću, i Izetbegoviću, i njemu samom.

- Čović neće u Predsjedništvo, nije mu suštinski ni važno, ali će zato HDZ dobiti sve drugo. Sve bitno. Komšić će homogenizirati hrvatske glasove oko Čovića. Nijedan novi zakon ne može dati Čoviću ono što već ima. Može sve blokirati kroz Dom naroda.

Komšić će opet u Predsjedništvo jer je - u očima birača - manje zlo od Čovića. Jer je pogled ovakav: budu li Čović i Dodik zajedno u Predsjedništvu, rasturit će BiH. Pa ako je tako lako preglasati jednoga ili jedan narod, zašto onda Džaferović i Komšić to dosad nisu napravili Dodiku?!

Sve su pomeli

- Jedni hrane druge, a nijedna od tri strane nema rezultate koje bi građani vidjeli: nema autoceste, gospodarstvo je nikakvo, tvornica nema, ne možemo ni blizu Europe. Dali su nam 14 preduvjeta za kandidatski status, nijedan nije ispunjen. Ima tri godine! Samo da se sklone Izetbegović, Čović i Dodik, sve bi ovo drugo samo popadalo, jer su oni prethodno pomeli sve oko sebe što je imalo valjalo. Godinama. Koncentrirali su svu moć oko sebe u strankama. Nisu oni političari, oni su korumpirani, njima je samo bogatstvo važno.

Analitičarka se pita što je to Hrvatima bilo bolje kad je Čović bio u Predsjedništvu, čime ih je to zaštitio, koja to prava im je dao?! Osim što je svojima dijelio radna mjesta, ambasadore i slično.

- Pa Martin Raguž dobio je bio brojne bošnjačke glasove, kao legitimni Hrvat, samo iz HDZ-a 1990, a ne iz Čovićeva HDZ-a. Vjerujem da je on prije osam godina bio zaista pokraden na izborima i da je pobijedio, ali ipak je prošao Čović.

Čović veliča RS

’Čoviću je bitno legitimno predstavljanje. Kao, Hrvate moraju birati Hrvati. Ali u Republici Srpskoj ne inzistira na tom principu, tamo mu ne smeta da mu Dodik bira ministre. Trojica su Hrvata u Vladi RS i nijedan nije legitiman. Još je niz takvih funkcija u Republici Srpskoj. Čoviću ništa od toga nije bitno, pa i ne spominje, ne obilazi povratnike, s biskupom Komaricom i ne razgovara... Ali zato veliča RS. Iz koje je nestalo 200 tisuća Hrvata.’

Ostalo samo 300.000 Hrvata

Leila Bičakčić veli da je Hrvata premalo za sve pozicije koje im jamči Ustav: trećinu vlasti na državnoj razini, polovicu na ferderalnoj i još po kantonima, među kojima negdje imaju veliku većinu vlasti. Posebno nema mladih, otišli u Hrvatsku i Europu. Svako alternativno mišljenje se odselilo. Procjene govore da u zemlji živi samo oko 2,5 milijuna ljudi, od toga možda 300.000 Hrvata.

Građanske stranke su nekompetentne

’Građanske stranke pokazale su se kao nekompetentne. Uglavnom postoje samo u većinski bošnjačkom dijelu Federacije i onda se bore za iste glasove kao i SDA. Pa iako nisu nacionalisti, građanski političari upadaju u te etničke narative. A Hrvata je premalo za išta drugačije i homogenizirani su oko HDZ-a.’

23. studeni 2024 06:40