Baš kad su diplomati na sastanku Vijeća sigurnosti Ujedinjenih naroda u posljednjem trenutku molili za mir, ruska vatra počela je pljuštati na Ukrajinu.
U opsadnoj noći, obilježenoj obraćanjem ukrajinskog predsjednika Volodimirja Zelenskog koje je izgledalo kao hvalospjev za demokraciju, desetljeća mira među narodima na europskom kopnu završila su glasnim eksplozijama u više ukrajinskih gradova., piše CNN.
U roku od nekoliko sati, video prijenos uživo pokazao je kolonu vojnih vozila koja je ušla u zemlju iz Bjelorusije, gdje su bile nagomilane ruske trupe. I gromoglasne eksplozije ubrzo su odjeknule nad glavnim gradom Kijevom, dok su zavijale sirene za zračni napad, najavljujući opasnu novu krizu za svijet koji je već potresen nemirom.
Napad predsjednika Vladimira Putina odjeknut će daleko izvan Rusije i njenog demokratskog susjeda. To će donijeti posljedice, uključujući bolne skokove ionako visokih cijena plina za Amerikance koji se bore da se izvuku iz pandemije koja se dogodila jednom u stoljeću. I može ponovno pokrenuti Hladni rat koji se nekada činio reliktom povijesti, stvarajući nesigurni novi sukob između SAD-a i Rusije, najvećih svjetskih nuklearnih sila.
Predsjednik Joe Biden predstavit će najkažnjiviji set sankcija ikada uveden protiv Rusije kada se uskoro obrati naciji.
"Invazija je počela", rekao je novinarima Anton Gerashchenko, savjetnik ministra unutarnjih poslova Ukrajine, opisujući raketne napade na zračne luke i vojno sjedište u Kijevu. Timovi CNN-a na terenu svjedočili su eksplozijama i topničkoj paljbi na drugim mjestima na početku sukoba na koji je SAD upozorio a koji bi mogao odnijeti tisuće civilnih života.
Putin je u neplaniranom televizijskom obraćanju punu lažnih tvrdnji o genocidu počinjenom nad etničkim Rusima u istočnim regijama Ukrajine, objavio operaciju "demilitarizacije i denacifikacije Ukrajine". Njegovo je zlodjelo podsjetilo na mračne manevre diktatora 1930-ih koji su svijet utjerali u rat. Njegovo spominjanje nacista pokrenulo je ideju političkih čistki i sugerira način razmišljanja koji je naizgled na granici paranoje.
Bio je to nadrealni trenutak kada je vođa traumatiziran i opsjednut raspadom Sovjetskog Saveza, kojemu je svjedočio kao obični časnik KGB-a u bivšoj Istočnoj Njemačkoj, pokrenuo bitku da osveti snage povijesti i izbriše slobode i demokraciju naroda neovisne, suverene nacije.
Ukrajina je bivša sovjetska republika koja je krenula svojim putem nakon sloma komunizma -- i odrekla se nuklearnog oružja u zamjenu za sada narušena sigurnosna jamstva Moskve. Ona žudi za budućnošću na Zapadu, ali Putin svoju potragu za demokracijom vidi kao prijetnju vlastitoj autokratskoj vladavini i želi osigurati da zemlja nikada ne ostvari svoj san o članstvu u NATO-u.
Amerika se iznenada suočava s opasnom novom krizom
Osim izazova svjetskom poretku predvođenom SAD-om i onome što je nekoć bilo poznato kao slobodni svijet, Amerikanci će platiti cijenu za ovaj napad, iako se, kao narod Ukrajine, ne nalaze na udaru vatre.
Viša cijena plina i inflacija su izvjesni. Nafta je skočila iznad 100 dolara po barelu gotovo čim je počeo ruski napad.
A budući da je Putin zahtijevao povlačenje od NATO-a u bivšim sovjetskim satelitskim državama koje su se pridružile toj organizaciji, ovo je i američka kriza.
Sjedinjene Države neće slati trupe u borbu protiv Rusije izravno u Ukrajini, s obzirom na to da Ukrajina kao nečlanica NATO-a ne uživa međusobna obrambena jamstva saveza.
Ali gotovo je sigurno da će Washington morati poslati trupe natrag kako bi ojačao svoje europske saveznike i baze koje su počeli napuštati prije 30 godina. Baltičke nacije Latvija, Litva i Estonija odjednom izgledaju ranjivo i, za razliku od Ukrajine, članice su NATO-a koje je SAD ugovorom dužan braniti.
Također postoji mogućnost pobune koju financira SAD u Ukrajini, što povećava rizične izglede za novi rat između Washingtona i Moskve.
U širem smislu, Putinov napad na Ukrajinu još je jedan izazov američkoj globalnoj moći i konceptu slobodnog i demokratskog svijeta koji umnožava njezin utjecaj. Liberalna demokracija se sada suočava sa strašnim izazovom, ne samo od strane revanšističke Rusije, već i od rastuće, autoritarne supersile u Kini. I za razliku od Hladnog rata, kada su sve strane čvrsto stajale pred 40-godišnjom borbom protiv komunizma, američka vlastita demokracija se ljulja, prijeti joj bivši predsjednik koji se pokušao uhvatiti za vlast.
Bivši predsjednik Donald Trump, koji je tek u utorak proglasio Putina "genijem", brzo se javio Foxu i slagao da su "namješteni izbori" u SAD-u Amerikance opteretili nelegitimnim predsjednikom i ohrabrio ruskog vođu -- nad kojim se i sam uvijek mazio.
Prava priroda ruskog napada i njegov značaj za ostatak svijeta, jasnija je postala kroz potresno obraćanje Zelenskog, koji je rekao da je ranije nazvao Putina i da je dobio samo šutnju na liniji.
Moleći narod Rusije na njihovom jeziku, Zelenski je rekao: "Rečeno vam je da će ovaj požar osloboditi ukrajinski narod. Ali ukrajinski narod je slobodan."
Ukrajinski predsjednik, bivši komičar koji je sada zadužen za pripovijedanje o nacionalnoj tragediji, rekao je Rusima: "Želimo sami odrediti svoju povijest. U miru, smirenosti i poštenju."
Bivši američki ministar obrane William Cohen u razgovoru s Andersonom Cooperom iz CNN-a iznio je da početak rata može izazvati veliki požar.
Opseg i trajanje operacije koju vode deseci tisuća ruskih vojnika okupljenih oko Ukrajine još nisu sigurni. Ali njegova je svrha jasna. Jedan autokratski ruski čelnik odlučio je lišiti milijune Ukrajinaca njihova prava da sami donose odluke o svojoj zemlji i njezinoj budućnosti. Očito je da njihova želja nije da njima vlada Rusija, prenosi Slobodna Dalmacija.
Visoki američki dužnosnik upoznat s najnovijim američkim obavještajnim podacima rekao je da je rana procjena bila da je ovo početak cjelovite ruske invazije koju su Sjedinjene Države dugo predviđale.
Putin se već dugo ljuti na ono što smatra nepoštovanjem Amerike nakon Hladnog rata i širenja NATO-a na istok kako bi obuhvatio bivše sovjetske saveznike poput Poljske, Rumunjske i Mađarske. To objašnjava zašto bi se sukob mogao nalaziti u Ukrajini, ali je i širi izazov za Washington.
U ranoj ratnoj magli, prerano je govoriti o razmjeru otpora s kojim bi se Rusi suočili, ako bi srušili vladu u Ukrajini, ili ako bi ilegalna invazija mogla uzrokovati pobunu koja bi mogla ubiti ruske trupe i stvoriti uvjete koji bi mogli osporiti Putinov režim.
Jedan stručnjak za Rusiju, bivši viši časnik CIA-e Paul Kolbe, rekao je da bi invazija nacije koja je veća od Francuske ili Njemačke na kraju mogla stvoriti neodrživu situaciju za Ruse i da je to ogromna kocka.
"Putin će ovdje pokušati progutati dikobraza i ruskom medvjedu će ga biti teško probaviti", rekao je Kolbe za CNN-a.
"Ovo je sukob koji će se protezati mjesecima i godinama bez obzira na to ide li invazija Putinu dobro ili ne. On će promijeniti izgled Europe i postavit će trajne linije sukoba unutar Ukrajine i na granicama Ukrajine sa Zapadom", dodao je.
Nekoliko trenutaka prije početka napada, diplomati su se okupili u Vijeću sigurnosti UN-a na sastanku kojim je predsjedao ruski veleposlanik.
Glavni tajnik UN-a António Guterres iznio je posljednju molbu da se ponište zapovijedi za invaziju.
"Imam samo jednu stvar za reći od srca. Predsjedniče Putine, zaustavite svoje trupe u napadu na Ukrajinu. Dajte miru šansu. Previše je ljudi već umrlo., objavio je CNN.
Već je bilo prekasno.