Kada se Benedikt XVI. povukao 2013. zbog starosti, postao je prvi papa u 600 godina koji je odstupio s mjesta prvog čovjeka Katoličke crkve. Rođen kao Joseph Ratzinger, njemački kardinal izabran je u travnju 2005. i odlučio se zvati Benedikt, donosi Slobodna Dalmacija.
Gotovo cijelo desetljeće u Vatikanu su zapravo dva pape živjela zajedno, jer je bivši papa Benedikt boravio u Vatikanskim vrtovima u samostanu Mater Ecclesiae i povremeno se pojavljivao uz svog nasljednika papu Franju.
‘Nikada prije nismo imali slučaj da će živi Papa pomoći pokopati mrtvog Papu‘, rekao je za BBC katolički povjesničar John McGreevy.
U pravilu, kada papa umre, prvo se potvrđuje njegova smrt, a onda čelni ljudi stranih država bivaju neformalno obaviješteni prije nego što Radio Vatikan objavi vijest o njegovoj smrti.
Osoba koja upravlja Vatikanom od smrti jednog pape do izbora drugog naziva se ‘camerlengo‘, a to je trenutno kardinal Kevin Farrell. Ali budući da Benedikt više nije papa, neki od kardinalovih zadataka koje mora obaviti nakon smrti pape možda više nisu prikladni.
Camerlengo ima ulogu službeno potvrditi papinu smrti, i to na način da ga lupka po glavi tri puta malim srebrnim čekićem i doziva njegovo ime. Također će nadgledati uništavanje papinog Ribarovog prstena, pečaćenje papinskih stanova, organiziranje sprovoda i pripremu konklave za izbor nasljednika.
Kako je Franjo već papa, postoji znatna neizvjesnost oko toga što će camerlengo učiniti u slučaju Benediktove smrti.
Papinim sprovodom obično predsjeda dekan kardinalskog zbora, a to je trenutno kardinal Giovanni Battista Re. No, u u slučaju smrti Benedikta očekuje se da će papa Franjo voditi sprovod. Ceremonija se obično odvija ili u bazilici svetog Petra ili na trgu ispred nje. A nakon toga se papu pokopa u kriptu ispod bazilike.
Svaki Papa može odrediti vlastite pogrebne aranžmane, a iako je Benediktova obitelj pokopana u Njemačkoj, njegov biograf, Peter Seewald, rekao je da bivši papa želi biti pokopan u grobnici koja je pripadala njegovom prethodniku Ivanu Pavlu II. prije nego što je proglašen svetim i preseljen na drugo mjesto u Vatikan, prenosi tportal.
Najznačajniji ritual nakon smrti pape, izbor novog poglavara Katoličke crkve, u ovom slučaju se neće dogoditi.
Ali točni protokoli koje će Vatikan slijediti su nejasni, budući da Katolička crkva tek treba objaviti bilo kakve javne informacije.
Poznavatelj vatikanskih pitanja Massimo Franco rekao je za BBC da će sve procedure morati biti ‘napisane ispočetka‘, te da nakon Benediktove ostavke 2013. Katolička crkva nije precizirala kako će izgledati protokol u slučaju njegove smrti.
Također je upozorio da bi moguća Benediktova smrt mogla imati nepredviđene posljedice na papinstvo, poput normalizacije ostavke pape.
‘Za neke unutar Katoličke crkve Benediktova ostavka predstavlja jedinstvenu okolnost koja se više nikada neće morati ponoviti. Za druge bi to moglo predstavljati presedan i stoga bi se ostavka nekog pape mogla ponoviti. Ali ovo ostaje veliki upitnik, baš kao i sve oko smrti i sprovoda Benedikta XVI‘, kazao je Franco.
Kako je Benedikt prethodno bio državni poglavar Vatikana, neovisnog grada-države okruženog Rimom i kojim upravlja papa, moguće je da će se za njega organizirati državni sprovod na koji će biti pozvani i strani državnici. No i tako nešto nije se nikada dogodilo i neistraženo je područje.