Kad je Vladimir Putin prošle veljače pokrenuo invaziju na Ukrajinu, Kremlj se nadao da će zauzeti glavni grad Kijev za samo nekoliko dana. Godinu dana kasnije, čini se da se ratu ne nazire kraj. Cijena sukoba i dalje raste, mirovni pregovori su u zastoju i obje strane pretrpjele su zapanjujuće gubitke, s po nekoliko desetaka tisuća ubijenih vojnika. Kijev očekuje da će Moskva pokrenuti ponovnu ofenzivu na proljeće. Pripremajući se za tu mogućnost, ukrajinski lider Volodimir Zelenski e povukao dodatnu pomoć, oružje i opremu od svojih zapadnih saveznika, donosi Slobodna Dalmacija.
Rat je već prouzročio katastrofalnu štetu Rusiji, u mnogim aspektima i dijelovima tamošnjeg društva. Osim gubitaka samih vojnika, oružja i opreme, veliki broj obrazovanih i vitalnih Rusa je napustio zemlju ili se odrekao državljanstva, a došlo je i do šireg sukoba s međunarodnom zajednicom koji je rezultirao sankcijama i snažnim udarom na rusko gospodarstvo.
Keir Giles, stručnjak za Rusiju i viši savjetnik u britanskom think tanku Chatham House, rekao je za Newsweek da mnogi izazovi koje rat predstavlja Rusiji nisu trenutni, ali će se itekako osjetiti dugoročno.
"To ne uključuje samo ekonomsku štetu, gdje će sankcijama trebati vremena da zagrizu i Rusija do tad može živjeti od svojih deviznih rezervi određeno razdoblje. Još pogubnija šteta odnosi se na njihove gubitke u kadrovima, tehničkoj inteligenciji, ljudstvu", smatra Giles. Utjecaj ovoga rata, po njemu, prouzročit će velike izazove načinu funkcioniranja Rusija kao države.
Stručnjaci su napravili grubu inventuru cijene rusko-ukrajinskoga rata. Ona još ni približno nije konačna i baš u toj činjenici leži višestruka tragika Putinova siledžijstva.
Vojni gubici
Kremlj je dosad priznao samo 5937 službenih smrti svojih vojnika u Ukrajini. Ta je brojka u sudaru s procjenama Glavnog stožera ukrajinskih oružanih snaga koje govore da do jučerašnjega dana, 23. veljače 2023., ruski vojni gubici iznose 145.850 ljudi. Ukrajinska brojka bliska je broju poginulih i ozlijeđenih vojnika koju je koncem prošle godine naveo general Mark Milley šef Združenog stožera američke vojske. On je izjavio da je vjerojatno preko stotinu tisuća ubijenih i ranjenih vojnika do kraja prošle godine bilo i na ruskoj i na ukrajinskoj strani.
Šef norveških oružanih snaga je 22. siječnja 2023. u intervjuu na jednoj televiziji broj poginulih i ranjenih ruskih vojnika približio brojci od 180 000. General Eirik Kristoffersen nije pojasnio kako je došao do te brojke.
Stručnjak Chatham Housea Giles također je opisao obujam ratnih žrtava s obje strane kao "strašan". Po svim mjerodavnim izvještajima gubici su golemi, rekao je, premda je teško dohvatiti njihovu preciznost.
Tenkovi i zrakoplovi
Institut za proučavanje rata (ISW), think tank sa sjedištem u Washingtonu, objavio je početkom veljače da je Rusija vjerojatno izgubila polovicu od svih tenkova s kojima je prije godinu dana krenula na Ukrajinu. Citirali su pritom podatke nizozemske grupe otvorenog koda Oryx koji pokazuju da je 1012 tenkova uništeno, a da su još 546 tenkova zarobile ukrajinske snage.
"Ruska vojska mora brzo nadoknaditi ove gubitke tenkova kako bi održala sposobnost mehaniziranog manevarskog ratovanja uoči jačeg tempa ofenzivnih operacija u istočnoj Ukrajini", objavio je think tank.
Međunarodni institut za strateške studije (IISS), sa sjedištem u Londonu, procijenio je da je oko 50 posto ruskih tenkova T-72B, T-72B3M i T-80 uništeno. To je zaključeno na temelju ruskog pribjegavanja izvlačenju sve starijih tenkova iz skladišta. Ministarstvo obrane Ujedinjenog Kraljevstva nedavno je priopćilo i da je Rusija izgubila oko 130 zrakoplova otkad je pokrenuta invazija, što je također puno s obzirom na Putinovo čuvanje skupih letjelica u ukrajinskom ratu.
Ekonomska šteta
Godinu dana od početka rata po svim parametrima, pa i onim ruskog Ministarstva financija, Putinovi ekonomski problemi rastu. Ovo moskovsko ministarstvo je priopćilo da je proračunski deficit zemlje u siječnju porastao na 1,76 trilijuna rubalja (24,8 milijardi dolara), što rusko gospodarstvo prema nekim izračunima vraća oko 25 godina unazad. Posrijedi je najveći proračunski deficit Rusije za prvi mjesec u godini još od 1998., izvijestio je Bloomberg.
Ministarstvo je priopćilo da su porezni prihodi od nafte i plina na početku 2023. pali za 46 posto u usporedbi s prošlom godinom, a došlo je do povećanja rashoda federalnog proračuna za 59 posto zbog rata. Dok im ekonomske sankcije uzimaju danak, gospodarstvo se djelomično održalo zbog viših cijena njegovih glavnih izvoznih proizvoda, plina i nafte.
Rusija nije uspjela u prethodna tri desetljeća preurediti i modernizirati svoje gospodarstvo, kad je za to imala priliku. Ogroman priljev novca od energenata mogao se sredinom 2000-ih iskoristiti za diverzifikaciju i inovacije u ruskom gospodarstvu i učiniti ga manje ovisnim o sirovinama, no ta prilika nije iskorištena.
Tako je dugoročna nekonkurentnost gospodarstva još jedan izazov zbog kojega će Rusija još više nazadovati u smislu relativne moći u usporedbi s drugim državama, naročito Kinom.
Nove članice NATO-a
Putin je osvajački rat u Ukrajini pravdao približavanjem NATO-a ruskim granicama. Nakon njegove intervencije, NATO je ekspandirao i u zemlje koje ga dosad nikad nisu htjele. Švedska i Finska službeno su podnijele zahtjev za članstvom, i njihove zahtjeve ratificirali su svi saveznici osim Mađarske i Turske. Premda je i Zoran Milanović prijetio to zaustaviti, izgleda da je promijenio prioritete. Čak je i turski predsjednik Erdogan počeo slati signale da bi mogao ratificirati finsku prijavu, dok je ostao suzdržan oko švedske.
Pomoć Zapada Ukrajini
Ukrajina je primila milijarde dolara pomoći u borbi protiv Putinovih snaga. Prema podacima koje je u utorak objavio njemački Institut za globalnu ekonomiju Kiel, svjetska pomoć dana Ukrajini tijekom rata iznosila je čak 143,6 milijardi eura (ili 152,7 milijardi dolara). SAD je najveći donator Ukrajine u smislu ukupne financijske pomoći.
U međuvremenu, ruski izdaci za rat drastično rastu. Prema washingtonskom Wilson Centeru, Kremlj je očekivao da će vojna potrošnja dosegnuti 3,5 trilijuna rubalja (46,7 milijardi dolara) prošle godine. To je, međutim, samo dio ukupne vojne potrošnje koja je u ruskom proračunu kamuflirana i stavkama potrošnje za zdravstvo, obrazovanje, mirovine i industriju. Ukupni ruski vojni izdaci mogli premašiti 5 posto BDP-a, maksimum od raspada SSSR-a. Forbes je procijenio da je Rusija samo u prvih devet mjeseci potrošila 82 milijarde dolara na rat.
Tajanstvene smrti
Brojni istaknuti Rusi umrli su od početka invazije u neobjašnjivim i neobičnim okolnostima. Neki od njih bili su milijarderi poput Vasilija Melnikova, vlasnika tvrtke za medicinsku opremu, Vjačeslava Tarana, trgovca kriptovalutama ili Dmitrija Zelenova, developera. Smrt je misteriozno sustigla i Putinove naftne i plinske oligarhe: Andreja Krukovskog, direktora Gazproma, Aleksandra Tjulakova, izvršnog direktora Gazproma, Sergeja Protosenia, Aleksandra Subotina i Ravila Maganova iz Lukoila... Na ahiret su se naglo preselili i Vladimir Ljakišev, suvlasnik lanca restorana Bratja Karavajevi, Jurij Voronov, osnivač logističke tvrtke Astra Shipping, Ivan Pečorin, direktor energetske korporacije za razvoj Dalekog Istoka i Arktika, Pavel Pčelnikov, izvršni direktor Ruskih željeznica, Grigorij Kočenov, kreativni direktor IT tvrtke Agima, Pavel Antov, zastupnik i tajkun kobasičarske industrije.
Iz kruga istaknutijih dužnosnika u ruskoj vojnoj hijerarhiji i Putinovih bliskih saveznika smrtno su i tajnovito stradali, i to daleko od ukrajinske fronte: Vladislav Avajev, bivši dužnosnik Kremlja i potpredsjednik Gazprombanke; Vladimir Sungorkin, glavni urednik prokremaljskog tabloida Komsomolskaya Pravda; Anatolij Geraščenko, prvi čovjek Moskovskog zrakoplovnog instituta; Aleksandar Buzakov, generalni direktor Admiralty Shipyards, tvrke ruskog ministarstva obrane; Aleksej Maslov, bivši vrhovni zapovjednik ruskih kopnenih snaga; general Vladimir Makarov, časnik zadužen za slamanje prosvjednika protiv Kremlja; Marina Jankina, načelnica Odjela za financijsku potporu ruskog Ministarstva obrane u okrugu Sankt Peterburga...
Putinov FSB, čini se, Ruse ubija jednako efikasno kao Ukrajinci.
Rusi koji su pobjegli
Invazija je izazvala masovni prekogranični egzodus ruskih građana koji su željeli izbjeći rat, novačenje i političku represiju.
Putinova deklaracija o mobilizaciji 21. rujna rezultirala je prosvjedima diljem zemlje i masovnim bijegom Rusa preko granice:od Gruzije, Finske, Kazahstana i Mongolije pa do Izraela, Srbije, Ujedinjenih Arapskih Emirata... Smatra se da je preko milijun Rusa napustilo zemlju od početka rata, procijenio je Washington Post još u siječnju. Rusija je ostala bez kritičke inteligencije, političke opozicije, bez kreme i dugoročnog potencijala tamošnjeg društva. Ta brojka već je gotovo jednaka emigraciji nakon boljševičke revolucije 1917. ili nakon raspada Sovjetskog Saveza 1991. godine.
Summa summarum, ako se ovih dana nervirate zbog stalnog rasta cijena u trgovinama, možete se utješiti samo mišlju na to koliko je tek Rusku Federaciju dosad koštao ovaj Putinov besmisleni rat.