Neslužbene informacije s Ustavnog suda govore da će se zbog neustavnosti ukinuti Zakon o izbornim jedinicama, dok će se u odnosu na popis birača, koji u pojedinim općinama, gradovima, pa čak i na razini županija premašuje ukupni broj stanovnika, zakonodavcu dati uputa da taj nedostatak ukloni.
Takvo je, naime, bilo raspoloženje ustavnih sudaca jutros uoči sjednice, a prema našim informacijama, prije početka rasprave čak je 12 od ukupno 13 ustavnih sudaca bilo spremno podržati ovakvo rješenje. Ne bude li se netko tijekom sjednice predomislio i promijenio stav, nakon dugo vremena Ustavni sud će donijeti odluku o jednom od krucijalnih pitanja s ovako visokim stupnjem suglasnosti. Postalo je gotovo pravilo da se uz svaku važniju odluku (od ovlasti Nacionalnog stožera u vrijeme pandemije nadalje) idu tri suprotna izdvojena mišljenja koja potpisuju suci Andrej Abramović, Lovorka Kušan i Goran Selanec.
U predmetu ocjene ustavnosti Zakona o izbornim jedinicama sudac izvjestitelj je Goran Selanec, a već su se u ranoj fazi pripreme odluke pokazale velike pukotine koje postoje na Ustavnom sudu. Naime, Selanec je prošloga ljeta organizirao vrlo široku savjetodavnu raspravu o konkretnom zakonu, ali i drugim pitanjima vezanim za izborna pravila. Selanec je tu raspravu otvorio za javnost što nije svima na Ustavnom sudu bilo po volji, pa je na kraju ispalo da mu se odazvalo svega dvoje ustavnih sudaca premda su svi bili pozvani, doznaje Jutarnji list.
Izvori iz Ustavnog suda govorili su kako je tijekom procesa pripreme odluke bilo bitno drugačijih stajališta pri čemu je Selanec kao sudac izvjestitelj navodno predlagao restriktivnije rješenje koje je uključivalo ukidanje Zakona o izbornim jedinicama, ali i korištenje mogućnosti koje Ustavni sud ima na raspolaganju da i samoinicijativno ukaže na problem (ne)ustavnosti drugih pitanja koja smatra spornima. Većina sudaca je, govorilo se još prije nekoliko mjeseci, bila suprotnog stava i smatrala da se njihova odluka treba striktno držati Zakona o izbornim jedinicama i problema velikog odstupanja u broju birača između pojedinih jedinica.
Zakon tolerira odstupanja do 5 posto, a taj je postotak daleko veći još od izbora koje smo imali 2007. godine. Zbog toga je Ustavni sud još 2010. godine dao izvješće u kojemu je Sabor upozorio na činjenicu da glas birača ne vrijedi jednako u svakoj izbornoj jedinici, odnosno da se u pojedinim (mahom slavonskim i jedinicama u dalmatinskom zaleđu) zastupnici biraju s manje glasova nego u drugima.
Do danas zakonodavac nije ništa poduzeo po tome pitanju i svi su se izbori održavali po postojećim izbornim jedinicama. Na zadnjima su odstupanja postala toliko velika da su utjecala na formiranje Vlade.
Ustavni sud je imao opciju opet dati upozorenje Saboru da taj problem riješi, mogao je odrediti i rok u kojemu mora "popraviti" zakon, no čini se da je konačna odluka ukidanje zakona kao što je to učinio Ustavni sud Slovenije koja je imala sličan problem. Na ovaj način će se Vladu prisiliti da izradi novi Zakon o izbornim jedinicama i da ga usvoji najkasnije do kraja godine kako bi se izbori 2024. godine održali u skladu s demokratskim standardima, donosi Jutarnji list.
Problem su, međutim, i popisi birača koji su ostali nesređeni, a to posebno dolazi do izražaja nakon zadnjeg popisa stanovništva koji je pokazao da broj birača premašuje broj stanovnika (s obzirom na to da smo stara nacija broj birača bi mogao dosezati između 70 i 80 posto stanovnika). S obzirom na nesređenost popisa birača i manipulacije koje smo imali s njima, za Hrvatsku bi bilo pravednije da se izborne jedinice određuju prema popisu stanovništva, no Ustav ih definira u odnosu na broj birača.
Bude li u odnosu na to Ustavni sud dao "samo" preporuku (rješenje slično onome koje je 2010. dao u odnosu na izborne jedinice), znači da je na Ustavnom sudu postignut kompromis.