Zima je pravo doba za pripravu turističke sezone. Kad se sve još zamagli jugovinon i kišon koja ne staje misecima, stvari postaju napetije. A splitska gradska vlast nakanila je u splitsku, mučnu sezonu uć s puno novotarija, očišćenin gradon, posebno u centru, piše Slobodna Dalmacija.
Nestaju kiosci, bankomati, komunalne nožice izrizale su višak štekata, totalno će nestat nekoliko kafića – restorana koji su slovili ka ‘kultni’. Možda bi bolje bilo reć ‘okultni’ jer idu ća zbog toga šta nikad nisu tribali ni doć. Kako svaka nova vlast u Splitu vodi svoju politiku a onda svojima popušta, tako su neki ugostiteljski objekti koji tamo nikad nisu tribali bit, dobili ili prešutnu ili nekakvu dozvolu. Pa su naši ugostitelji, okretni kakvi jesu, učinili biznis. Uporno izbjegavaju odgovorit na pitanje: jeste li ikad trebali otvorit na lokaciji na kojoj nije predviđeno ugostiteljstvo i kako ste u jednome trenutku iznenada dobili dozvolu.
Tako je i sa štekatima. Naresli su do neviđenih razmjera, pjace i široke ulice pritvorile su se u šumu suncobrana, stolova i katriga, kauča i sećija s uskin koridoron za prolaz. Turista naravno. Te prolaziće skoro svake večeri okupiraju čekači prid đelaterijama. Sladoledi su se vratili u modu, od suncobranskih cerada ne vide se fasade istorijskih građevina, a kako se ne miču ni danju ni noću tako se i nebo žuti u tendama.
Puno njih se buni. Viču kako gosti više neće imat di sidit, kako će past kvaliteta turističke usluge, kako će morat otpuštat radnu snagu i da je sa splitskin turizmon gotovo. Možda ovakvin kakvin smo imali dosad - i neka je tako.
Obilata zarada
Ne spominju naravno dugogodišnju obilatu zaradu na račun totalne okupacije gradskih prostora i javnih površina. Ka da svaki metar prostora u grad mora bit na naplatu? Ka da je grad radi štekata i suncobrana?
Nije istina da će iko propast i osiromašit, nije točno da će dolazit manje turista i da će usluga past kvaliteton. Dapače, profitirat će obod grada i vanjske zone, a povijesna jezgra će prodisat. Možda se liti kroz Palaču ohrabri proć i koji Splićanin. Dosad su bižali od ludila koje tamo vlada liti. Svi koji su profitirali od dosadašnjega nereda tribali bi bih zahvalni na desetogodišnjoj mogućnosti koju su in njihov lipi grad i njihovi sugrađani na svoju štetu omogućili. Dolazi doba novih ideja.
Jedino šta bi turiste moglo osvistit su cijene u eurima, pa će sad znat usporedit splitske račune sa svojima doma, i tu bi moglo bit problema. Jer je splitski centar skup do neba. Pa pošteno je reć - i neka je. Ko ima za platit neka plati. To se najbolje vidi zimi kad svi pozatvaraju jer obični građani očito nemaju za platit. Uostalom, jeste li ikad čuli da je propa, na inkanat iša neki ugostitelj iz centra Splita, Dubrovnika, Rovinja ili Hvara? Interesantno je kako nas brzo uvuču u svoju priču, pa cili grad suosjeća s njihovin jadima.
Novost je i da se destimulira apartmanizacija gradske jezgre, grad je udrija paušale na najviše, izjednačili smo se s Dubrovnikon, 199 eura po krevetu po sezoni. Nije to malo, a nije ni puno. Ako je neluksuzna soba u UNESCO-ovoj jezgri najmanje 70, a najviše 120 eura za noć onda je lako izračunat da ni najviši paušal neće bit teško platit. Opet niko neće propast ni zatvorit.
Druga je stvar šta je država slaba, pa je dozvolila on-line booking operaterima - a to su moderne turističke agencije kojima niko ne zna ćaću ni mater pa ne plaćaju porez u državi di zarađuju – da plaćanje PDV-a na svoje usluge pribaci na škinu iznajmljivačima šta znači da iznajmljivač plaća PDV na proviziju od 15 do 25 posto koju daje on-line agencijama.
Posteje od peršone
Plaća mali iznajmljivač i porez državi na kraju godine, članarinu Turističkoj zajednici, letriku, vodu, komunalije, internete i još drugih stvari. Snašli su se naši ljudi. Sve se vodi ka ‘smještaj u domaćinstvu’, ono, turisti s tobon obidvaju, skupa gledate televiziju, ti in ispečeš gradele, a zapravo je rič kako su to oni ‘on-line’ nazvali ‘disperziranin hotelima’, šta znači da pet ili deset ‘smještaja u domaćinstvu’ ima zajedničku recepciju i nema kontakta domaćina i turista. Znači rič je o klasičnin apartmanima. Onih domaćinstava kakva bi tribala bit moga bi nabrojit na prste jedne ruke.
Svi ostali apartmani izvan prve zone plaćali bi osjetno manje, 66 eura po krevetu, a rentijeri s istoka grada po 26 eura. E sad, može li se to zaradit i je li to skupo, a Split je liti krcat ka šipak, procijenite sami. Mogle bi se u modu vratit posteje od peršone i po, jeftinije će se proć, a jubav će cvitat.
Nova faza splitskoga turizma bit će hoteli, slušamo godinama kako su nan potribni jer će dovest drugačije turiste. Valjda je tako. Ma sto posto je tako. A ključ svega je najveći od njih, hotel Marjan koji godinama čeka i napokon je dočeka dozvolu za priuređenje.
Na to sve navezuje se najvažnije: plaža. Ovi ludi grad ima ludu sriću da ima najveće gradsko kupalište na našoj strani Jadrana, Žnjan. Gradska vlast obećaje da će veliki projekt bit gotov za godinu dana, pineze, oko 35 milijuna eura tribali bi posudit od povoljnih kredita Evropske investicijske banke čiji su predstavnici ovih dana u gradu.
Građevinci misle kako je predviđena godina dana za uređenje prekratka. Dil ljudi kuka jer neće imat dit popit kafu i šetat, a drugi dil se plaši da će ostale gradske plaže bit poplavljene kupačima sa Žnjana. Recimo, moji s Ovčica se plaše da sad neće nikad doć na red na novome-starome tušu kojega su konačno dočekali posli tri lita. Kad navale ovi sa Žnjana nećeš imat di šugaman stavit...
Svašta nas novoga čega u sezoni prid nama, meteorolozi na sve to dodaju kako će ovo lito bit nezapamćeno vrilo, a ono iza njega neizdrživo i da je mediteranski turizam upitan. Sve će zakuvat. Eto ti nove najave nesriće, a mi se taman sredili za izlazak...
Iz dana u dan trudimo se približiti naš sadržaj vašim potrebama, Slobodna Dalmacija je tu za vas i zbog vas. Molimo vas stoga da izaberete jedan od ponuđenih odgovora i podijelite s nama mišljenje o članku koji ste upravo pročitali.