Hrvatski sabor ovaj će tjedan raspraviti paket izmjena poreznih zakona čiji je cilj rast plaća te novi zakon o plaćama u državnoj službi i javnim službama kojim se nastoji provesti načelo jednake plaće za jednak rad.
O tom će zakonu zastupnici raspravljati u ponedjeljak, kada, zbog opsežnog posla koji ih čeka, započinju radni tjedan.
Tim se zakonom, koji je predložila Vlada, uvodi sustav nagrađivanja službenika, ocjenjivanja njihova rada stavlja u korelaciju s njihovim plaćama, jamči pravednost, veća učinkovitost, transparentniji sustav i daljnji rast plaća.
Uvodi se centralizirani sustav zapošljavanja, a za državne službenike i obveza potpisivanja izjave o nepostojanju sukoba interesa.
O izmjenama paketa poreznih zakona u utorak
O paketu izmjena devet poreznih zakona, koje će na snagu stupiti početkom iduće godine i čiji je cilj rast plaća i jačanje fiskalne autonomije lokalnih jedinica, a koje uključuju ukidanje prireza te plaćanje dijela mirovinskog doprinosa za one s najnižim plaćama, zastupnici će raspravljati u utorak.
U tom su paketu i izmjene Zakona o porezu na dohodak, pri čemu se gradovima i općinama želi omogućiti da svojim odlukama propišu visinu stope tog poreza.
Tu je i ukidanje prireza porezu na dohodak, povećanje praga za primjenu više stope poreza na dohodak, na 50.400 eura, povećanje osobnog odbitka na 560 eura, povećanje osnovnog osobnog odbitka za uzdržavane članove, porezni tretman napojnica itd.
Stope poreza na dohodak sada iznose 20 i 30 posto, a prema Vladinom prijedlogu prezentiranom prije mjesec dana, Zagreb, koji ima prirez od 18 posto, raspon u kojem može odrediti nižu stopu poreza na dohodak je od 15 do 23,6 posto, a višu od 25 do 35,4 posto.
Općine koje su do sada mogla odrediti prirez do 10 posto, moći će odrediti nižu stopu poreza na dohodak od 15 do 22 posto i višu od 25 do 33 posto.
Kada je riječ o izmjenama i dopunama Zakona o doprinosima, predloženo je umanjenje mjesečne osnovice za obračun doprinosa za mirovinsko osiguranje za prvi stup, a za osiguranike čija mjesečna plaća iznosi do 1.300 eura bruto.
Tako će za bruto plaće do 700 eura fiksna olakšica iznositi 300 eura, a za plaće od 700,01 do 1.300 eura će se primjenjivati linearni model izračuna umanjenja.
Ovom izmjenom će oko milijun osiguranika po osnovi radnog odnosa dobiti povećanje neto plaće, najavio je ministar financija Marko Primorac.
Napojnice i karticama
U paketu su i izmjene Zakona o lokalnim porezima, koje uključuju povećanje raspona u kojem gradsko ili općinsko vijeće može utvrditi visinu poreza na vikendice od 60 centi do pet eura po četvornom metru.
Kad je pak o napojnicama riječ, one će se moći ostavljati i putem kartica. Pritom će neoporezivi iznos biti utvrđen na 3.360 eura, dok će se iznos napojnice iznad neoporezivog djela oporezivati po stopi od 20 posto.
U pet dosadašnjih krugova porezne reforme, od 2016. godine, Vlada je omogućila porezno rasterećenje građana i gospodarstva u iznosu većem od 1,3 milijarde eura.
Kako je objavljeno na prošlomjesečnom predstavljanju Vladina paketa, smanjenje prihoda od mirovinskog osiguranja iznosilo bi 329 milijuna eura, a smanjenje prihoda od poreza na dohodak na razini je 108 milijuna eura, što ukupno iznosi 437 milijuna eura.
To znači da trošak predloženih poreznih izmjena dominantno snosi središnja država, dok navedenih 108 milijuna eura, zbog povećanja osobnog odbitka, predstavlja propušteni prihod gradova, općina i županija.
Zbrinjavanje ljudi iz kontejnera
U srijedu će Sabor raspravljati o zakonskim izmjenama koje će omogućiti da se tijekom ljeta zbrinu građani koji se od potresa nalaze u kontejnerima. Zbrinuli bi se u zgrade koje s obnavljaju i grade sredstvima iz fondova EU i državnog proračuna, a u vlasništvu su države.
Sabor 15. srpnja zaključuje redovno proljetno zasjedanje, no prema neslužbenim informacijama nije isključeno da zastupnici, odrade i koji dan na izvanrednoj sjednici.