Ožujak je mjesec svjesnosti o raku debelog crijeva, stoga Služba za promicanje zdravlja, Zavoda za javno zdravstvo Dubrovačko-neretvanske županije i Služba za patronažu Doma zdravlja Dubrovnik u četvrtak 7. ožujka organiziraju javnozdravstvenu akciju na platou ispred ambulante u Mokošici od 9 do 11 sati. Tamo možete doznati više o ovoj bolesti koja nastaje zbog transformacije stanica žlijezdanog epitela sluznice debelog crijeva kroz dulje vremensko razdoblje tijekom kojeg osoba ne mora imati nikakvih poteškoća. U četvrtak u Mokošici možete doznati više o prevenciji i ranom otkrivanju raka debelog crijeva, ali i kontrolirati tak i šećer u krvi.
dr. Marija Mašanović, Koordinatorica Nacionalnog programa za rano otkrivanje raka debelog crijeva za Dubrovačko-neretvansku županiju navodi kako je nakon raka dojke i raka pluća najučestalije sijelo raka od kojeg oboljevaju osobe kako u svijetu tako i u Hrvatskoj i Dubrovačko-neretvanskoj županiji (DNŽ). Godišnje od ove bolesti u Hrvatskoj oboli preko 3600 osoba, a umre ih 2100, dok u DNŽ oboli oko 80-100 osoba, a umire 40-50. U posljednja dva desetljeća incidencija (novooboljeli) od raka debelog crijeva i mortalitet (umrli) bilježe porast.
- Od ukupno pozvanih na testiranje se u Županiji dubrovačko neretvanskoj odazove 33 posto ljudi, a idealno bi bilo da se odazove 65 posto onih koji su pozvani. Svi smo mi u riziku oboljevana, kroz nacionalni program testiranje se može obaviti bez duljeg čekanja, a u 9 od 10 slučajava raka on se može potpuno izliječiti ako se na vrijeme otkrije - kaže dr. Mašanović.
Rak debelog crijeva nastaje zbog transformacije stanica žlijezdanog epitela sluznice debelog crijeva kroz dulje vremensko razdoblje tijekom kojeg osoba ne mora imati nikakvih poteškoća.
SIMPTOMI
Ranih simptoma nema. Promjene na sluznici debelog crijeva prolaze nekoliko razvojnih faza, od dobroćudnih adenoma (polipa) lokaliziranih na samoj sluznici debelog crijeva prema promijenjenim oblicima unutar adenoma (displastični polip) do invazivnog raka (adenokarcinoma) kada promjena prolazi kroz sluznicu debelog crijeva i širi se u okolne strukture (prodor u mišićnu ovojnicu, limfne čvorove i sl.) (slika 1).
Simptomi kao što su promjene u pražnjenju stolice (opstipacija, proljevi), bol u trbuhu i zdjelici, anemija ili neobjašnjiv gubitak težine znakovi su uznapredovale bolesti.
Prema mjestu nastanka rak se najčešće razvija u donjem dijelu debelog crijeva (sigmoidni kolon, rektum i anus) što govori u prilog činjenici da je važno voditi računa o probavi i redovito održavati pražnjenje stolice čime se smanjuje dulji kontakt potencijalno kancerognih tvari iz stolice sa crijevnom sluznicom (slika 2).
DIJAGNOZA
Razgovor s pacijentom (anamneza)
U razgovoru s pacijentom liječnik saznaje početak pojave i duljinu trajanja simptoma bolesti i promjena u pražnjenju crijeva. Kroz pitanja o obiteljskoj povijesti bolesti doznaje se postojanje čimbenika rizika povezanih s ovom bolesti.
Digitorektalni pregled
Ukoliko se rak razvija u donjim djelovima debelog crijeva, tijekom fizikalnog pregleda izlaznog dijela sluznice debelog crijeva (digitorektalni pregled - pregled prstom sluznice završnog crijeva) on se može opipati. U slučaju da promjena krvari mogu se naći tragovi krvi na rukavici.
Test stolice na oku nevidljivu krv
Pozitivan test stolice na oku nevidljivu krv testiranu tijekom tri dana, može biti jedan od znakova razvoja bolesti zbog čega je potrebno drugim dijagnostičkim pretragama potvrditi ili isključti karcinom.
Tragovi svjetlije ili tamnije krvi u stolici mogu bit znak nekog drugog zdravstvenog stanja koje treba istražiti, zbog čega se treba obratiti svom liječniku obiteljske medicine. Uzroci mogu biti različiti, ovisno o dijelu probavnog sustava gdje se promjena razvija: hemoroidi, fisure (raspukline sluznice anusa), divertikuloze (vrećolika proširenja crijeva), polipi (izrasline na sluznici crijeva), upalne bolesti crijeva (ulcerozni kolitis, Crohnova bolest), čir (ograničena oštećenja sluznice probavnog sustava koji prodiru kroz mišićni sloj sluznice, ostavljajući pri cijeljenju ožiljak) i sl.
Određenim dijagnostičkim pretragama određuje se je li promjena dobroćudna, zloćudna ili granične zloćudnost, stadij bolesti, planira se terapija, praćenje oboljelih osoba te prognozira ishod liječenja.
Kolonoskopija
Kolonoskopija je metoda pregleda unutrašnjosti sluznice crijeva. Koristi se posebni optički instrument (endoskop) s gumenim cjevastim nastavkom s kojim se ulazi kroz stražnje crijevo i uz osvjetljenje prati izgled sluznice gdje se može otkriti izvor krvarenja otkriven testiranjem stolice na oku nevidljivu krv.
Za kolonoskopski pregled osoba se treba prethodno pripremiti dijetetskim postupkom čišćenja sluznice debelog crijeva prema uputama zdravstvene ustanove i korištenjem posebnog djetetskog tekućeg preparata za dodatno čišćenje sluznice crijeva.
Ovu pretragu izvode dodatno educirani liječnici specijalisti gastroenterologje, a u nekim zdravstvenim ustanovma i specijalisti kirurgije. Pregled traje 20 - 60 min, tijekom kojeg liječnik može uzeti i komadić sluznice crijeva (biopsija) za patohistološku dijagnostičku obradu promjene. Uzorak sluznice (bioptat) se obrađuje dodatnim patohistološkim i imunohistokemijskim metodama. Pregled se može obaviti i primjenom sredstva za ublažavanje bolova (analgetik) ili u općoj anesteziji.
Nakon pregleda liječnik gastroenterolog daje mišljenje koji se nadopunjuje rezultatom dijagnostičke obrade bioptata. Pacijent dobija upute o daljnjim potrebnim kontrolnim pregledima odnosno preporuke o prehrani i načinu života. Kolonoskopija je zlatni standard u otkrivanju raka debelog crijeva. Ona je dijagnostička pretraga jer otkriva promjene na sluznici u crijevima, ali i terapijska jer se u isti mah promjene (npr polipi) tijekom biopsije i uklanjaju bez primjene kirurškog liječenja.
Prevencija raka debelog crijeva uključuje tri razine: primarnu, sekundarnu i tercijarnu prevenciju.
Primarna prevencija uključuje promjene stilova života koji su povezani s povećanim rizikom za obolijevanje od raka debelog crijeva.
Sekundarna prevencija se primjenjuje u Nacionalnom programu ranog otkrivanja raka debelog crijeva gdje se pozivaju zdrave osobe na testiranje stolice na oku nevidljivu krv te kolonoskopiju u slučaju pozitivnog nalaza testa.
Tercijarna prevencija je liječenje koje uključuje kirurške i onkološke metode te rehabilitacijske postupke.
Upravo one promjene koje se otkriju u stadiju polipa, mogu se u potpunosti odstraniti tijekom kolonoskopije, čime se sprječava zloćudna transformacija u karcinom. Osobe i dalje trebaju biti pod nadzorom liječnika i redovito obavljati planirane preglede.
Zbog svega navedenog kao i činjenice da se ovaj karcinom i dalje otkriva u uznapredovalom stadiju neophodno je provoditi primarnu i sekundarnu prevenciju i odazvati se pozivu na Nacionalni program ranog otkrivanja raka debelog crijeva, navodi se u Nacionalnom programu za rano otkrivanje raka debelog crijeva ŽZJZ za Dubrovačko-neretvansku županiju.