- Farmaceutska industrija neće se sa mnom složiti, ali uvijek sam za to da mikronutrijente koji sudjeluju u imunološkom odgovoru, uzimamo putem hrane. Pravilnom prehranom svakako ćemo doprinijeti jačanju našeg imuniteta. Dobrim izborom namirnica ublažit ćemo simptome bolesti i posljedice infekcija ne samo koronavirusa nego i gripe i ostalih infektivnih bolesti te pomoći u bržem oporavku vlastitog organizma– kaže nutricionistica Marija Vezilić iz županijskog Zavoda za javno zdravstvo.
Prehrana treba biti raznolika kako bismo unijeli sve mikronutrijente potrebne u jačanju imunološkog sustava. Obroci koji se pripremaju trebaju biti lagani, hranjivi i bogati esencijalnim masnim kiselinama, vitaminima (A, C, E, beta-karotenom) i mineralima (cink, selen, bakar). Trebali bi uključiti što više svježeg sezonskog voća i povrća, integralne žitarice, mahunarke, ribu, nemasno meso, kaže stručnjakinja za prehranu pa savjetuje ono što treba izbjegavati: industrijske rafinirane gotove i polugotove proizvode, namirnice bogate jednostavnim šećerima te one koje sadrže veliki udio zasićenih masnih kiselina.
- Što se tiče minerala poput cinka, selena i bakra svakako bih opet preporučila da se unose putem namirnica. Moramo znati da se svi mikronutrijenti puno bolje apsorbiraju i koriste iz prehrambenog izvora nego iz suplemenata zbog sinergijskog efekta hranjivih sastojaka u hrani. Uostalom ti proizvodi su u biti nadopuna prehrani, to ne može biti izvor naših mikronutrijenata nego bi ih trebali unositi putem hrane, a za suplementima posegnuti samo onda kad se utvrdi nedostatak laboratorijskom analizom – poručuje nutricionistica Vezilić pa nastavlja:
- U zadnje vrijeme bombardiraju nas selenom da ga treba unositi kao suplement. Selen jest mineral koji pomaže u jačanju imunološkog sustava naročito u kombinaciji s vitaminom E. Konzumacijom od samo nekoliko brazilskih oraščića unijeli bi dovoljnu dnevnu dozu seleni u organizam. Selenom bogate namirnice su i integralne žitarice, morski plodovi, plava riba, češnjak, luk. Cink, mineral koji je također važan za održavanje otpornosti na infekcije možemo pronaći u crvenom mesu, morskoj hrani, pšeničnim klicama, špinatu, grašku, jajima, mlijeku, sjemenkama.
Dodaci prehrani, kaže Vezilić, mogu pomoći, ali potrebni su u slučaju utvrđenog nedostataka u organizmu. No, potrebno je najprije utvrditi koji vitamin ili mineral nedostaje i zašto pa ići ciljano u nadopunu tog nutrijenta.
- Ti dodaci mogu pomoći, ne kažem da se ne trebaju proizvoditi, trebaju nam u određenim situacijama npr. kad je utvrđen nedostatak određenog nutrijenta u organizmu, u nekim životnim razdobljima, ali ne preporuča se suplementacija bez savjetovanja sa stručnjakom, bilo nutricionistom, liječnikom ili farmaceutom. Posegnuti za nekim multivitaminima samoinicijatvino i misliti da ćemo biti otporniji, to ne. Dapače, višak nekih nutrijenata može opet djelovati štetno, čak ozbiljno ugroziti zdravlje – upozorava Vezilić koja je uvijek za to da se, ukoliko se utvrdi da je jednolična, najprije promijeni prehrana. Danas je nažalost prehrana jednolična i najčešće se jede krumpir, riža i tjestenina, a vrlo malo voća i povrća, mahunarki i ribe.
- Zastupljenost voća i povrća u prehrani je vrlo niska. Ako ne unosimo dovoljno tih namirnica sigurno može, kroz određeni period, doći do nedostatka nekih od nutrijenata. Možemo u tom momentu posegnuti za nekom nadopunom, ali to ne bi trebalo biti kroz cijelu godinu. Bilo bi pametnije ići u promjenu prehrambenih navika nego kupiti kutijicu u kojoj su dovoljne količine nekog nutrijenta. Uz prehrambene navike tu je i životni stil. Na imunitet uz prehranu utječe i spavanje, boravak na zraku, fizička aktivnost... – tvrdi nutricionistica pa podsjeća na to kako svako godišnje doba donosi neke sezonske namirnice koje su nam potrebne baš u tom periodu.
- Sad su citrusi poput limuna, naranača, narančina, sve su to namirnice bogate vitaminom C, ali ima tu i kalcija, betakarotena. U proljeće kreću laganije namirnice i namirnice koje su bogate mineralima i vitaminima poput šparoga, važne za rad jetre i bubrega. Ljeti su tu namirnice bogate vodom, beta-karotenom. Zbog toga se i preporuča hraniti sezonski, koristiti lokalne namirnice, a ne posezati za nekim skupim namirnicama koje jesu sad trend i misliti da činimo dobro organizmu uzimajući ih stalno. Ne treba pretjerivati u unosu tih tzv. „super“ namirnica chia, avokado, aronija, kosovo ulje, iako nemam ništa protiv toga tko voli nek koristi. Osobno mislim da je mediteranska prehrana na prvome mjestu i da bi nam ona trebala biti vodilja pri planiranju naših jelovnika – zaključuje Marija Vezilić.
- Sve vezano za imunitet u našim ljekarnama je u prosjeku poraslo četiri puta – kaže ravnateljica 'Ljekarni Dubrovnik' Marina Svilokos. Što se najviše kupuje – vitamin D ali i svi ostali vitaminski pripravci. Cijena?
- Kvalitetniji vitaminski pripravci su od 100 do 120 kuna, oprilike kuna dnevno što nije puno za zadravlje. Recimo vitamin D jednog proizvođača je 90 kuna za 100 kapsula. Što se imunoglukana tiče sve zavisi koji se uzima. Ima beta glukan od 500 miligrama koji košta 630 kuna 60 kapsula, a ima ih i po 100-njak kuna. Zavisi sve od kvalitete, koncentracije, proizvođača – kaže Svilokos koja smatra kako suplementi ipak pomažu da virus lakše prođe, neki možda uspiju i spriječiti zarazu ovisno o izloženosti virusu i otpornosti organizma.
Nadomjestak je dobar u ovim momentima samo što se treba izregulirati s prehranom, mišljenja je vlasnica ljekarne 'Čebulc' Maja Čebulc.
- Uglavnom se traži D i C vitamin. Masu je tih članaka o D vitaminu na facebooku pa neki traže baš veće koncentracije. U ovim vremenima i inače je izraženo uzimanje C vitamina. Prije 15 dana smo otvorili nuticionističko savjetovalište baš potaknuti time što se ljudi trpaju tim mineralima, vitaminima, magnezijem... kako bi ih se savjetovalo o ispravnim dozama. Jer ako se uzima nešto za imunitet recimo betaglukane, kombinacije cinka, seleni, onda ne treba nešto drugo uzimati – kaže Čebulc.
