StoryEditorOCM
Hrvatska i svijetTOTALNO UNIŠTENJE

Svi scenariji napada na Gazu: ‘Civili? Oni slave. S ljudskim zvijerima se postupa u skladu s tim‘

Piše dv
11. listopada 2023. - 14:35
A soldier stands on the turret of a tank as Israeli forces take positions near the city of Sderot near the border with Gaza on October 11, 2023. Israel declared war on Hamas on October 8 following a shock land, air and sea assault by the Gaza-based Islamists. The death toll from the shock cross-border assault by Hamas militants rose to 1,200, making it the deadliest attack in the country‘s 75-year history, while Gaza officials reported more than 1,000 people killed as Israel pounded the territory with air strikes. (Photo by GIL COHEN-MAGEN/AFP)Gil Cohen-magen/Afp

U 18 godina, od povlačenja iz Pojasa Gaze nakon više desetljeća okupacije, Izrael je taj teritorij napao dva puta. Prvi put se radilo o operaciji ‘Lijevano olovo‘, koja je uključivala 15-dnevnu kopnenu invaziju u siječnju 2009. godine. Drugi put se radilo o operacija ‘Zaštitni rub‘ 2014. godine, u kojoj su Izraelske obrambene snage (IDF) provele 19 dana na terenu. Treća kopnena invazija, kao odgovor na masakr izraelskih civila od strane Hamasa, palestinske militantne skupine koja upravlja Gazom, je neizbježna. Čini se da će biti veća, duža i nasilnija od svega što je bilo prije, kako procjenjuje The Economist.

U zračnim napadima i udarima topništvom, uključujući projektile lansirane s kopna i mora, Gazu se već gađa, a sve se zbiva u masovnim razmjerima i s manje promišljanja i upozorenja nego u prethodnim kampanjama. Izraelski dužnosnici kažu da IDF više ne primjenjuje svoju doktrinu "kucanja na krov", prema kojoj bi zračne snage davale upozorenje na zračne napade tako što bi prvo ispaljivale bezopasan metak na ciljanu zgradu. Prema podacima palestinskog ministarstva zdravstva u Gazi, do sada je ubijeno najmanje 1055 Palestinaca, od kojih su mnogi civili.

Izraelski politički čelnici sada razmatraju opseg svoje kopnene ofenzive. Jedna od opcija je plitki upad kakav je izveden 2014. godine, kada je IDF zauzeo teritorij uz granicu s ciljem zatvaranja tunela koji se koriste za krijumčarenje hrane, boraca i oružja. Izraelske snage držale su se na periferiji glavnih gradova kako bi izbjegnule urbano ratovanje. Drugi je način dublja invazija sa zauzimanje većih dijelova Pojasa Gaze, gusto zbijenog područja na kojem živi više od 2 milijuna ljudi, što bi uključivalo ulazak u gradove, kao i 2009. Ipak, ovi pristupi iz prošlosti mogli bi se Izraelcima učiniti neprikladnima s obzirom na raširenu odbojnost prema Hamasovim zločinima.

Promjena paradigme

"Opseg ovoga bit će veći nego prije i ozbiljniji. Neće biti čisto... Ići ćemo vrlo, vrlo agresivno protiv Hamasa", rekao je novinarima u utorak ujutro glasnogovornik izraelske vojske Richard Hecht. "Svi bismo trebali promijeniti paradigmu", dodao je. Izraelski čelnici obećali su da će "uništiti Hamas", umjesto da ga samo oslabe, kako su činili u prošlosti. "Era prosuđivanja s tim divljacima je završila", izjavio je Gilad Eran, izraelski izaslanik u Ujedinjenim narodima. "Sada je vrijeme da se uništi Hamasova teroristička infrastruktura, da se potpuno zbriše, tako da se takvi užasi nikada više ne počine". Vijesti o jezivom masakru u Kfar Azi, kibucu na jugu zemlje, još su pogoršale raspoloženje među Izraelcima. Neki su najavili kolektivnu kaznu. "Hamas je postao ISIL i građani Gaze slave. umjesto da su užasnuti", rekao je izraelski general. "S ljudskim zvijerima se postupa u skladu s tim", prenosi Jutarnji list. 

Hamas je, napominje Daniel Byman sa Sveučilišta Georgetown, duboko ukorijenjen u Gazi, ugrađen u niz dobrotvornih organizacija, škola i džamija. "Odvajanje Hamasa od Gaze je gotovo nemoguć zadatak", kaže on. Ponovna okupacija Gaze bila bi izvanredan događaj. Izrael je taj teritorij napustio 2005. godine, djelomično zato što je bilo skupo za održavanje. Na Zapadnoj obali, kaže Byman, Izrael koristi palestinske vlasti, Hamasovog suparnika Fattah, kao neku vrstu pomoćne sile. No, to nije opcija u Gazi, a korištenje izraelskih snaga zahtijevalo bi angažman velikog dijela IDF-a, ostavljajući snage s nedostatkom osoblja na nemirnoj Zapadnoj obali. "Zadnje što bi izraelski političari željeli bilo bi stalno ‘kapanje‘ žrtava u Gazi, gdje svaki tjedan ima sve više izraelskih žrtava".

Alternativni pristup bila bi veća verzija ‘Lijevanog olova‘, ali IDF još nije spreman za to. Mobilizirali su 360.000 rezervista, gotovo isto koliko i tijekom rata Jomkipurskog rata 1973. godine, ali mnogi od tih vojnika nisu borci, već osoblje obavještajnih jedinica, eskadrile zračnih snaga i logističke jedinice. IDF će vjerojatno rasporediti dvije oklopne divizije i jednu lakšu zračno-desantnu diviziju, od kojih svaka ima pet brigada. Neke od tih jedinica čekaju da njihovi tenkovi i druga oklopna oprema dođu do područja oko Gaze, dok su druge pretrpjele gubitke tijekom posljednjih nekoliko dana borbe s Hamasom.

Presjecanje Gaze na dva dijela

Ako izraelski čelnici eventualno narede invaziju velikih razmjera, jedna ili dvije oklopne brigade s tenkovima vjerojatno bi se krenule probijati šest kilometara zapadno do obale, sjeverno ili južno od središnjeg garada Deir al-Balaha, kako bi presjekle Gazu na dva dijela. Dvije ili tri druge postrojbe veličine brigade - svaka s po nekoliko tisuća ljudi - vjerojatno bi se usredotočile na sjever, uključujući i područje oko grada Gaze, a jedna ili dvije druge krenule bi na Khan Yunis ili Rafah na jugu.

Njihov bi cilj vjerojatno bio napasti Hamas i Palestinski islamski džihad (PIJ), odvojenu militantnu skupinu blisku Iranu, usredotočujući se na vođe i infrastrukturu koja se ne može napasti iz zraka ili tamo gdje bi to izazvalo posebno velike civilne žrtve. Hamas ima na raspolaganju nekoliko stotina kilometara tunela u Gazi, a lociranje ulaza u njih i ubacivanje eksploziva bit će prioritet.

No najveći izazov bit će urbano ratovanje, uvijek vrlo neuredan posao. Godine 2014. Hamas je koristio male, ali teško naoružane jurišne odrede, opremljene mitraljezima, protutenkovskim navođenim projektilima i granatama, ponekad i u uniformama IDF-a, kako bi nanijeli gubitke čak i najboljim izraelskim i oklopnim formacijama, prema studiji think tanka RAND Corporation. "Otpor izraelskim kopnenim snagama bio je vješt, prilagodljiv i vođen koherentno", navodi se u toj studiji. "Snage su bile spremne uključiti se u blisku borbu s izraelskim snagama i odlučno su provodile misije infiltracije i postavljanja zasjeda".

Mnogo će ovisiti o tome jesu li se Izrael ili Hamas naučili biti učinkovitiji iz prethodne runde borbi. IDF će se osloniti na svoja nedavna iskustva na Zapadnoj obali. U srpnju su dvije male brigadne ekipe od ukupno 1.000 ljudi, bez tenkova i borbenih vozila pješaštva, ušle u grad Jenin na 48 sati, uništile desetke zgrada koje su koristili Hamas i PIJ i ubile 12 Palestinaca, za koje se gotovo sve smatralo da su militanti. IDF je izgubio samo dva vojnika. Posao će im također biti olakšan u Gazi jer je Hamas tijekom svog napada izgubio preko 1500 ljudi - ti gubici su vjerojatno uključivali mnoge od njegovih najmotiviranijih boraca.

‘IDF će biti voljan nanijeti velike žrtve‘

Izraelski uspjeh u Jeninu postignut je uglavnom marljivim planiranjem, dobrim obavještajnim podacima, brzim kretanjem i stalnom pokrivenošću dronovima. Ovo potonje će biti nemoguće ponoviti u Gazi, s obzirom na golem broj bespilotnih letjelica koje bi bile potrebne za opću pokrivenost, ali IDF bi mogao odlučiti raditi u fazama, fokusirajući se na nekoliko četvrti odjednom. Dronovi će biti još važniji u ovoj kampanji jer je golem broj kamera na zemlji i senzora oko Gaze uništen tijekom Hamasovog napada. K tome, pukovnik Roi Levy, šef IDF-ove elitne jedinice "Ghost" (Duh), visokospecijalizirane i tajne izviđačke jedinice dizajnirane za detektiranje skrivenih predmeta, ubijen je u subotu.

Masovna invazija suočila bi se s nekoliko ograničenja, uz kašnjenje u prikupljanju snaga. Izraelski gubici mogli bi biti ozbiljni, što bi potencijalno natjeralo IDF da koristi više vatrene moći. "Mislim da će biti voljni nanijeti mnogo žrtava, kako bi postigli odvraćanje, ali i da zaštite svoje snage", smatra Byman. IDF će također morati čuvati svoju sjevernu granicu u slučaju da se Hezbollah, libanonska militantna skupina s podrškom Irana, uključi u borbe. Gradovi u sjevernom Izraelu su evakuirani. Kasno u utorak Izrael je također odgovorio topničkom vatrom na napade iz Sirije.

No, daljnju komplikaciju predstavlja prisutnost više od 100 izraelskih i stranih talaca u Gazi. Hamas je zaprijetio da će pogubiti po jednoga svaki put kada Izrael napadne civilne domove "bez prethodnog upozorenja". Bezalel Smotrich, izraelski krajnje desničarski ministar financija, pozvao je IDF da "ne uzima u obzir pitanje zarobljenika". Ipak, IDF će, kako se procjenjuje, upotrijebiti specijalne snage da pronađe i spasi taoce ako može, no Hamas ih je vjerojatno raspršio po velikom području, uključujući i podzemlje.

‘Ovo nije Izrael od 6.10.‘

U utorak je američki predsjednik Joe Biden ponudio snažnu podršku Izraelu, obećavši vojnu pomoć, od koje je dio već poslan. Izrael je zatražio precizno navođeno streljivo i presretače za svoj moćni raketni obrambeni sustav "Željezna kupola", a i jednog i drugog bi moglo ponestati u dugotrajnom ratu. Britanski, francuski, njemački i talijanski čelnici također su ponudili potporu. No, reakcija arapskih država neizbježna je i potencijalno bi mogla ugroziti napore Izraela da normalizira veze sa Saudijskom Arabijom, proces koji se posljednjih tjedana ubrzao.

U konačnici, izraelski čelnici su uhvaćeni između maksimalističke retorike eliminacije Hamasa i ponovne okupacije Gaze. Čelnici Hamasa i veći dio boraca vjerojatno će izaći iz svojih skloništa i vratiti kontrolu nad Pojasom Gaze čim IDF ode. Čak i ako bi Izrael uspio razbiti ovu skupinu, nije jasno kome bi se Izrael tada obratio da upravlja tim teritorijem.

Tijekom svoje duge karijere u izraelskoj politici, izraelski premijer Benjamin Netanyahu bio je vrlo oprezan s korištenjem vojne sile, unatoč tome što se u javnosti isticao kao ‘jastreb‘. Ipak, trauma od subote, koju je izraelski predsjednik Isaac Herzog nazvao najkrvavijim danom za Židove od Holokausta, mogla bi imati dubok učinak. "Spremnost Izraela da snosi - i naplati - troškove, mnogo je veća nego u prošlosti", kaže Natan Sachs iz Instituta Brookings, think-tanka u Washingtonu. "Baš kao što bi SAD djelovale 12. rujna, ne bi ni sanjale da će učiniti 10. rujna... tako da je ovaj Izrael vrlo različit od Izraela 6. 10.", zaključuje on.

09. studeni 2024 03:22