Švedska je prijavila najveću europsku stopu novih infekcija koronavirusom tijekom proteklog tjedna, a ima i najviše pacijenata na intenzivnoj njezi nakon prošlogodišnjega prvoga, najfatalnijega, vala pandemije, piše Slobodna Dalmacija.
Ova skandinavska zemlja koja se od početka odlučila boriti sa zarazom bez maski, obvezujućih pravila i strogih blokada, ali je postupno povećavala i prilagođavala situaciji svoja uglavnom dobrovoljna ograničenja, ima sedmodnevni prosjek od 625 novih zaraza na milijun ljudi, navodi ourworldindata.org. Ako se to usporedi s 521 u Poljskoj, 491 u Francuskoj, 430 u Nizozemskoj, 237 u Italiji i 208 u Njemačkoj i laiku je jasno drastično i uvjerljivo vodstvo žuto-plavih. Brojka novozaraženih u Švedskoj pogotovo je višestruko veća od njihovih sjevernoeuropskih susjeda Finske, Danske i Norveške koji imaju incidenciju od 65, 111 i 132 novoinficirana na milijun građana.
Prema švedskom registru bolničke intenzivne njege, u ponedjeljak su se u toj zemlji liječile 392 osobe, više nego što je to bio slučaj na vrhuncu drugog vala u siječnju kad ih je bilo 389. To je, doduše, još uvijek dosta niže od 558 pacijenata na respiratorima u proljeće 2020. godine, ali trend je svakako znakovit i jasan, naročito u kontekstu novih sojeva bolesti. Zanimljivo je, međutim, da usprkos porastu infekcija i pacijenata na bolničkim odjelima broj smrtnih slučajeva od koronavirusa u Švedskoj dosad još nije značajnije porastao. Razlog leži u dobroj procijepljenosti najugroženijih: prema nacionalnoj zdravstvenoj agenciji, starija populacija, a posebno starački domovi, uglavnom su dosad imunizirani i time izuzeti od najgorega ishoda zaraze.
Vlada socijaldemokratskog premijera Stefana Löfvena zbog pogoršanja je epidemiološke situacije odgodila planirano ublažavanje nekih ograničenja u javnom životu do najmanje 3. svibnja. Imali su u planu ublažiti preporuke, uključujući povećanje broja posjetitelja zabavnih parkova, koncerata i nogometnih utakmica. Vlast pokušava ustrajati na stavu kako još nisu potrebne oštrije mjere kako bi se najnoviji val stavio pod nadzor, no to je poznata švedska doktrina od početka pandemije koja u praksi uvijek baš i ne potvrđuje visoku efikasnost, usprkos brojnim zagovarateljima, oponašateljima i zagriženim europskim „antilockerima“.
Vitalne trgovine ostaju otvorene u cijeloj Švedskoj, iako je vlada limitirala broj kupaca, a barovi i restorani nastavljaju posluživati s ograničenjima radnog vremena i prodaje alkohola. Škole također ostaju otvorene. Ministrica zdravstva Lena Hallengren je izjavila da vlada pokušava osigurati opstanak važnih društvenih funkcija, jer kad se pandemija završi život mora moći nastaviti funkcionirati. Cilj svega je, po njoj, što manje utjecati na privatne živote ljudi.
Istraživanja, međutim, pokazuju da Šveđani usprkos fleksibilnoj i mekanoj vladi posljednjih tjedana sve manje obraćaju pažnju na preporuke, što je potaknulo glavnog epidemiologa zemlje Andersa Tegnella da građane pozove na veću disciplinu.
Zemlja od 10 milijuna stanovnika zabilježila je više od 13 000 smrtnih slučajeva povezanih s covidom, što joj statističku smrtnost na milijun ljudi diže na gotovo 1350. To je višestruko veći mortalitet od onoga kod njihovih nordijskih susjeda, ali je istodobno niži nego u nekoliko europskih zemalja koje su se odlučile za čvrsto zaključavanje.
Analiza službenih podataka iz nekoliko zemalja pokazala je prošlog mjeseca da je porast prekomjerne smrtnosti u Švedskoj 2020. bio navodno manji nego u većini europskih zemalja, no odavno je poznato kako je statistika kao ženski bikini: puno važnijih stvari skriva, nego što naizgled otkriva. U takav se prosjek nikako ne uklapaju podaci kako je u prvih šest mjeseci 2020. u Švedskoj umrlo više ljudi nego u zadnjih 150 godina.
Svjetski eksperti za zarazne bolesti rekli su da se švedski podaci o navodnome izostanku prekomjerne smrtnosti nipošto ne bi trebali smatrati dokazom kako su zaključavanja javnog života u pandemiji nepotrebna, ali priznaju da mogu ukazivati na to da cjelokupni stav Švedske u borbi protiv pandemije može imati neke aspekte koje vrijedi proučiti.