Pristupanje Finske NATO-u ne ograničava provođenje dugoročne politike nuklearnog razoružanja koju provodi ova organizacija. Također, kao članica obrambene organizacije Finska može nastaviti svoju tradicionalnu politiku poštivanja međunarodnog prava i politiku mirnog rješavanja sukoba i nastavak politike kontrole nuklearnog oružja, piše Slobodna Dalmacija.
Ovako je Rusko vijeće za vanjske poslove, akademska organizacija vrlo bliska službenom Kremlju, nedavno prokomentiralo ulazak Finske u NATO. Iza ovog slabo prikrivenog straha da bi Finska u budućnosti mogla predstavljati novu vojnu, pa čak nuklearnu ugrozu, krije se diplomatska slabost Rusije.
Naime, kako konstatiraju kremaljski eksperti, euroazijske države bivšeg Sovjetskog Saveza kao što su Armenija, Gruzija, Uzbekistan i druge, ruske su saveznice samo na papiru. Jedinim pouzdanim saveznikom, uz pomoć kojeg Rusija može braniti svoj status globalne sile, smatra se Bjelorusija, u koju je Putin nedavno poslao ruske nuklearne projektile.
Rusija, ali i Kina, ne mogu se mjeriti s Amerikom koja je još uvijek jedini pravi svjetski igrač koji može i dalje nastaviti s potporom Ukrajini. Može li Rusija tome parirati?
Razlika je golema!
Prema podacima Svjetske banke, Rusija je s BDP-om od 1,8 bilijuna dolara (1,8 s dvanaest nula) daleko iza Amerike koja ima BDP od 20,1 bilijuna dolara i Europe s BDP-om od 17,1 bilijuna dolara! Iako Putinova "saveznica" Kina ima BDP od 17,7 bilijuna dolara, ona zbog svoje gospodarske upućenosti na tržišta Europe i Amerike neće Putinu otvoreno slati oružje.
U ovakvoj situaciji službeni Washington mora ruskomu predsjedniku Vladimiru Putinu stalno ponavljati kako bi uporaba nuklearnog oružja u Ukrajini imala razorne posljedice i za Rusiju i za njega osobno.
Od početka invazije na Ukrajinu u veljači 2022. do kolovoza 2022. Putin i njegovi ljudi uputili su više od pedeset nuklearnih prijetnji, slabeći tako zapadnu potporu obnovi suvereniteta i teritorijalne cjelovitosti Ukrajine. Ovu igru Kremlj će vjerojatno nastaviti i dalje. I dalje će to biti olako izrečene prijetnje koje se neće ostvariti.
Koliko je to istina, svjedoče riječi glavnog ruskog saveznika, kineskog velikog vođe Xi Jinpinga. On je, kako je izvijestio službeni partijski dnevnik China Daily, u nedavnom razgovoru s francuskim predsjednikom Emanueleom Macronom izjavio da se sve nuklearne sile "moraju održati obećanja da neće uporabiti nuklearno oružje i da nuklearni ratovi ne smiju biti vođeni".
Ipak, u Kremlju trenutno prevladava vrlo opasna, apokaliptična vizija ruskog nacionalizma koju Amerikanci i Europljani teško mogu razumjeti.
Prema ozbiljnoj sociološkoj analizi koju je neki dan objavio ruski oporbeni portal Meduza, kremaljski propagandisti Ruse uvjeravaju da se trebaju "sprijateljiti sa smrću ili se u nju čak zaljubiti" jer će u slučaju globalnog rata i uništenja svijeta Rusi završiti u raju, a njihovi zapadni protivnici u paklu. Iza ove moskovske propagande krije se psihološka igra u kojoj Putin i njegovi ljudi Rusima nude smrt za Majku Rusiju kao zamjenu za besmisleni, beznadni i sve oskudniji život na ovom svijetu.
Ove riječi su, kako piše portal Meduza, mješavina "pravoslavnog ekstremizma, ruske imperijalne ideologije i vizije globalne apokalipse koji su postali sastavni dio službene državne ideologije" kojom Putinovi mediji peru mozak milijunima Rusa.
Imperijalnom mentalnom sklopu logična je uporaba malih nuklearnih bombi ubojite snage od 10 kilotona TNT-a, koje bi mogle npr. uništiti grad Zaporožje iz čije okolice će, kako se nagađa, vjerojatno krenuti ukrajinska protuofenziva. Gledano iz pozicije današnjeg Kremlja, stradavanje stotinjak tisuća ljudi ili potpuno uništenje područja od desetak kvadratnih kilometara nisu toliko važni.
Ipak, u realnoj vojno-političkoj stvarnosti sve ove prijetnje službenoga Kremlja ipak treba uzeti s dosta rezerve.
Putinova bomba osvetila bi se Putinu
Tako barem misli bivši zapovjednik NATO-a u Europi, američki general Wesley Clark, koji je za The Economist rekao da bi rusko korištenje male nuklearne bombe u Ukrajini bilo potpuni vojni promašaj.
Prema Clarkovim riječima Putin je svjestan da se Ukrajinci nemaju namjeru predati i svjestan je da bi mala nuklearna bomba na bojištu mogla ubiti i ruske vojnike. To bi, kao i činjenica da bi se radijacija mogla proširiti i na Rusiju, bez obzira na nebrigu službenoga Kremlja za ljudske živote, moglo postati ozbiljan politički problem.
Sve ovo znači da će nuklearni blef ruskog predsjednika Vladimira Putina u budućnosti imati sve manji učinak, odnosno da bi njegovu političku budućnost mogao riješiti ishod predstojeće ukrajinske ofenzive. Vojni poraz ruske vojske u Ukrajini mogao bi Rusiji donijeti destruktivni građanski rat sličan onome koji je između 1917. i 1922. sasvim slomio Rusiju.
Koliko je ovo istina svjedoče bivši ruski obavještajac Igor Girkin, poznat kao Igor Strelkov i šef privatne vojske Wagner Jevgenij Pogožin, koji već mjesecima upozoravaju na mogućnost izbijanja građanskog rata u Rusiji.