Štrajk na sudovima i u odvjetništvima se, nakon osam tjedana, prekida! Konačno, rekli bismo. Tako je, naime, odlučilo članstvo nakon ponude iz Vlade da im se plaća podigne za oko 12 posto te povuče odluka o neplaćanju dana provedenih u štrajku koja je na snazi od 17. ovog mjeseca. Na stolu je bila i ponuda da se predstavnike Sindikata državnih i lokalnih službenika i namještenika uključi u izradu nove uredbe, odnosno u pregovore o koeficijentima uoči donošenja Zakona o plaćama u državnim službama što praktično znači da im se prizna status reprezentativnosti iako nisu reprezentativan sindikat. Vjerojatno je to i presudilo ovakvoj odluci jer, kako smo doznali u razgovoru s nekim članovima, pregovaračka pozicija im je još i važnija od samog povećanja plaće, piše Slobodna Dalmacija.
Kako je kazala Iva Šušković, predsjednica Sindikata državnih i lokalnih službenika i namještenika, članstvo je podijeljeno. Od 47 podružnica 25 prihvaća ponudu Vlade i zato Odbor odlučuje većinom glasova da se ovakva odluka prihvaća uz jedan glas protiv. Nakon potpisivanja sporazuma s Vladom donijet će se odluka da štrajk prestaje", rekla je Šušković. Najniža plaća neće doseći tisuću eura. Izjasnilo se nešto manje od 3.000 članova, a nešto više od 50 posto prevagnulo je s ‘da‘, dodala je.
"Pokazali smo ustrajnost iako nisu svi zadovoljni, borbu za prava, nadam se da ćemo ukazati da smo dobar socijalni partner Vladi", istaknula je.
"Odluku o prekidu donijet ćemo nakon potpisivanja sporazuma s Vladom. S Malenicom se nismo čuli, ali vidjet će da prihvaćamo ponudu. Štrajk je na snazi dok se ne potpiše sporazum, ali vjerojatno već od petka ljudi mogu početi raditi", dodala je.
Postojala je, naime, opravdana sumnja da će članstvo prihvatiti ponudu Vlade s obzirom na to da im je, kako su nam kazali, izuzetna važna pozicija u pregovaračkom timu. Reprezentativnost su, naime, nekada imali, ali su je s vremenom izgubili s obzirom na osipanje članstva. Naime, po Zakonu o reprezentativnosti takav je onaj sindikat koji na razini za koju se utvrđuje reprezentativnost, a kada je riječ o javnim i državnim službama, ima najmanje 20 posto radnika članova od ukupnog broja sindikalno organiziranih radnika.
Sindikat kojeg od 2019. godine predvodi Iva Šušković nekada je imao taj status, ali ga je i izgubio. Vodio ga je prethodno Boris Pleša, sjetit ćete ga se, ali za njegovih nekoliko mandata članstvo se osulo i samim time izgubilo prava.
U danima štrajka na sudovima, doznajemo, broj članova ponovno je porastao. No problem je što su mnogi otišli na neka druga radna mjesta i što se rijetko uopće tko prijavljuje za posao koji je toliko mizerno plaćen. Zanimljivo je da dio službenika na sudovima pripada Sindikatu policije Hrvatske kojeg vodi Dubravko Jagić koji otvoreno zadnjih dana podmeće nogu štrajkašima jer prijeti da će, udovolji li se njihovim zahtjevima, odmah pokrenuti još jedan štrajk.
Zakon koji je imao namjeru okrupniti sindikalnu scenu, inače donesen u vrijeme Vlade Zorana Milanovića i tadašnjeg ministra Miranda Mrsića, pokazao se iz više razloga manjkavim, a stvar je eskalirala kada je ove godine predloženo da se u Zakon o radu ugradi stavka da članovi reprezentativnih sindikata imaju veće beneficije u odnosu na članove manjih sindikata. Žalosno je što su se za to zalagali i neki šefovi krupnih sindikata i na sreću, Ustavni sud je ukinuo taj dio Zakona.
- Ovo je zapravo borba na sindikalnoj sceni. Taj je dio zakona pao na Ustavnom sudu jer je Sud proglasio nezakonitim pokušaj reprezentativnih sindikata da samo njihovi članovi imaju dodatne materijalne privilegije. Da je taj članak zakona ostao, svi bi nereprezentativni sindikati bili ugašeni. Tko bi želio biti član sindikata koji neće osigurati veću božićnicu i druga prava? No borba za "okrupnjavanje" sindikalne scene, traje od kada je Mirando Mrsić donio izuzetno loš i za radnike štetan Zakon o reprezentativnosti. Okrupnjavanje znači uništavanje malih, često borbenih, sindikata – tvrdi Katarina Peović, saborska zastupnica Radničke fronte.
Uglavnom, kako su članovi Sindikata državnih i lokalnih službenika i namještenika ovih dana izjavljivali, povišica od 12 posto za prosječnu plaću od 630 eura ne znači im puno, ali sjesti za stol s "velikim" sindikatima ipak da.