StoryEditorOCM
Hrvatska i svijetnIMALO ‘DELIŠES‘

Što jedu naši studenti po menzama: Jedna prijava ‘crva u šnicelu‘ pokrenula je pravu buru. Studenti tvrde da u hrani pronalaze svakakve neželjene ‘dodatke‘, zašto ih onda ne prijavljuju?

Piše Marijana Cvrtila
8. studenog 2022. - 10:39

Što to jedu naši studenti po menzama? U cijenu studentskog menija od 6,5 kuna, koja pada na teret studenta, uz uobičajene namirnice nerijetko su uključeni i neželjeni dodaci – od crva, dlaka, kovanica, brokava do ptičjih pera. Nimalo ‘delišes‘ i dovoljno da se mnogima okrenu želuci, ali tako ovog vikenda ironično po društvenim mrežama iznose svoja iskustva zagrebački studenti nakon što je u subotu ‘eksplodirao‘ najnoviji slučaj u menzi Studentskog doma Stjepana Radića, popularnoj "Savi".

Inspekcija u menzi

Kratak podsjetnik za one kojima je vijest promaknula – student Nemanja objavio je i na zatvorenoj grupi zagrebačkog Studentskog doma "Stjepan Radić" u subotu slikom dokumentirao obrok koji ga je dočekao na tanjuru menze – pohani bečki odrezak koji je u sebi sadržavao nešto nalik na crve. Zaredala su iskustva drugih studenata, pa je jedan objavio fotografiju pečene piletine s keljom, uz dodatak koji nitko ne bi poželio ni mrskom neprijatelju – ‘snop‘ dlaka. Odmah je reagirao zagrebački Studentski zbor koji je zbog takvog ugrožavanja zdravlja studenata zatražio hitno očitovanje Uprave Studentskog centra u Zagrebu, voditelja restorana u Studentskom domu "Stjepan Radić", osobe odgovorne za sanitarne uvjete restorana kao i glavnog kuhara restorana na Savi te osoba koje su ondje posluživale hranu.

Promptno je reagirala i Uprava SC-a Zagreb, pokrenuvši isti dan izvanredni inspekcijski nadzor u menzi na Savi, a koji je na koncu pokazao da neželjeni gosti na pjatu studenta navodno nisu pohani crvi nego se radi o - zrncima riže koji su dospjeli u smjesu za paniranje, te su nakon toga podvrgnuti prženju u fritezi.

image

Svakome bi prisjelo nakon ovoga

Facebook

- Radi dokaza navedenih tvrdnji izvršeno je probno paniranje s normalnim krušnim mrvicama i onima kojima je dodana riža. Nakon prženja u fritezi vidljiv je identičan nalaz kao na fotografijama koje su prikazane na portalima jer je riža na površini poprimila ispucani izgled koji neodoljivo podsjeća na crve – prenio je novinarima Mirko Bošnjak, ravnatelj zagrebačkog Studentskog centra, rezultate nadzora, a SC se ispričao svim konzumentima koji su se našli pogođenima bez obzira "što navedena namirnica nije predstavljala opasnost za zdravlje i život konzumenata". U nalazu se kao argument još spominje, primjerice, činjenica "da su crvi bjelančevine te da bi na visokoj temperaturi prženja potamnjeli poput ostatka mesa", što se nije dogodilo. Vezano za dlake na rubu tanjura s piletinom, u nadzoru je utvrđeno da konzument nikome nije prijavio događaj te da "ostaje nejasan izvor i podrijetlo stranog tijela iz priložene fotografije te SC u Zagrebu bez detaljne analize ne može u potpunosti prihvatiti odgovornost za nastalu situaciju".

Ljudska pogreška

Ravnatelj Bošnjak u ponedjeljak nam je potvrdio da cijela priča od subote nije gotova, te da zbog slučaja riže u smjesi za pohanje bečkog odreska još uvijek prikupljaju očitovanja radnika koji su sudjelovali u cijelom lancu pripreme i posluživanja te hrane, od šefova kuhinje do kuhara(ica) i osoba koje poslužuju hranu. Vrlo vjerojatno u kontrolu će se uključiti i vanjska inspekcija Hrvatskog zavoda za javno zdravstvo, a mogući su i stegovni postupci sukladno Zakonu o radu. Za radnike čija se odgovornost utvrdi to mogu biti, primjerice, opomene.

- Nije nam cilj ‘skidanje glava‘, ali želimo raščistiti situaciju do kraja. Ovdje se očigledno radi o ljudskoj pogrešci, jer netko je u cijelom procesu trebao primijetiti da se u smjesi za pohanje, a onda i pohanom proizvodu, nalazi riža koja tu sigurno ne pripada. U restoranima Studentskog centra implementiran je visoki međunarodni HACCP standard, odnosno sustav nadzora kvalitete prehrambenih proizvoda, točno se zna kakva je procedura i kakvi su protokoli za pouzdan način pripreme sigurne hrane na svim razinama – govori Bošnjak.

Na konstataciju da studenti posljednjih dana iznose niz negativnih iskustava s hranom u zagrebačkim menzama, ravnatelj Bošnjak kaže da se "posljednjih barem pet godina vrte stalno iste slike iz arhive".

image

Studenti godinama pronalaze svašta u svojim obrocima

Facebook
image

Svakome bi prisjelo nakon ovoga

Facebook
image

Neželjeni dodatak

Facebook
image

Ovo je problem koji traje neko vrijeme

Facebook
image

Neki su u svojoj muci i duhoviti

Facebook

- Nikada ne dovodimo u pitanje nijedan prigovor studenata niti autentičnost fotografija. Međutim, ono što studenti često zaboravljaju jest da se u slučaju bilo kakvih potencijalnih ‘stranih tijela‘ u obroku ili uočenih nepravilnosti na licu mjesta trebaju obratiti osoblju restorana i to prijaviti. Onda znamo da je informacija autentična – poziva ravnatelj Bošnjak. U restoranima SC-a u Zagrebu, onima na 20 lokacija u studentskim domovima i na fakultetima, godišnje se, kaže, posluži i do osam milijuna obroka, i nikada, barem ne posljednjih godina, nije zabilježen nijedan slučaj trovanja hranom. Dnevno se servira dvadesetak tisuća obroka u menzama u Zagrebu, a samo na "Savi" oko pet tisuća.

- Studenti se hrane sigurno i prema najvišim standardima. Ovo su izdvojene pojave, a mi smo izvukli pouke. Za nas je student uvijek u pravu – tvrdi ravnatelj SC-a Zagreb Mirko Bošnjak.

- Ovo nije prvi put da se studenti žale. Kontinuirano postoje pritužbe na kukce i insekte u salatama, a osim dlaka, kovanica, noktiju i slično, pronalazili su i žice za pranje posuđa, željezne vijke, pribadače i slično. Nisu studenti izbirljivi, može se dogoditi da se u salati greškom zatekne neki kukac, ali to se prečesto događa. Upravu SC-a upozorili smo na to da su se nepravilnosti poput ove u restoranu na Savi već događale i da se u njima pisalo i u medijima – kaže za naš list Ivan Pavao Boras, predsjednik zagrebačkoga Studentskog zbora. Nepravilnosti su zabilježene širom zagrebačkih menzi, a osim toga, problem predstavljaju i nepregledni redovi, koji su dodatno pojačani novim sustavom online naplate obroka. Sve to, kaže on, studente sve više odvraća od cjenovno popularnih studentskih menzi. U Zagrebu inače studira više od 70 tisuća studenata.

Dugo čekanje u redovima

- Neke su stvari nedopustive, a ipak se događaju. Ako samo usporedimo situaciju prije i nakon korone, siguran sam da je broj konzumacija u studentskim restoranima posljednjih mjeseci znatno pao, i to ne samo zbog kvalitete hrane nego i kvalitete usluge. Ljudima se jednostavno ne da čekati u predugačkim redovima – prepričava predsjednik zagrebačkog SZ-a Boras. Nije tu krivnja samo SC-a, nego i resornog Ministarstva znanosti i obrazovanja, koje je odgovorno za formiranje jelovnika i cijena.

- Neću pretjerati ako kažem da se u posljednjih dvadesetak godina jelovnik u menzi nimalo nije modernizirao. Jede se uglavnom ista hrana, a čak i ona jela koja se navode u pravilniku, na primjer, panirani štapići od liganja, nikada nisu na meniju – govori Ivan Pavao Boras. Studentski predstavnici, zajedno s predstavnicima Zajednice studentskih centara RH, usuglasili su prijedlog novog pravilnika o prehrani studenata u kojemu su predložili više od 400 novih jela. "Međutim, Ministarstvo znanosti i obrazovanja još uvijek u tom smislu nije dalo ‘zeleno svjetlo‘", otkriva Ivan Pavao Boras.

Jednolična hrana, vegani bez raznovrsnih obroka

Uz neželjene stanovnike po tanjurima, jednolična prehrana jedan je od najvećih problema u studentskim restoranima. Ivan Pavao Boras ističe da novo vrijeme nosi i nove trendove, ali studenti u tom smislu ne nalaze sugovornike među odgovornima.

- Velike probleme imaju vegetarijanci i vegani za koje nema raznovrsnih obroka, pa najčešće jedu tijesto, poput tortelina, ili priloge. Njima u menzi znaju reći: “Imate prokulice, pa jedite”. To je žalosno. Ili studenti koji imaju problema s celijakijom, koji su intolerantni na gluten. Unatoč njihovim inicijativama, nema pomaka kada je riječ o njihovoj prehrani u menzama. Uglavnom, općenito je u studentskim restoranima hrana jednolična, ponuda zdrave hrane poput variva i voća je oskudna, nedostaje doručak – nabraja Ivan Pavao Boras brojne nedostatke s kojima se susreću studenti u organiziranoj prehrani, i to ne samo u Zagrebu.

Osigurat ćemo grijalice i čaj

Studenti u Zagrebu često se žale na ogromne redove u menzama, a vrijeme čekanja, dodatno ‘pojačano’ zbog novog sustava naplate na blagajnama, zna se protegnuti i na sat vremena. Ravnatelj zagrebačkog SC-a Mirko Bošnjak otkriva da u nadolazećim hladnim danima, zasad, kao jedno od rješenja nude sljedeće mogućnosti.

- Znamo da nije lako čekati u redovima, zato ćemo u nadolazećim hladnim danima za one koji čekaju u redovima na otvorenom osigurati grijalice i topli čaj – najavljuje ravnatelj Bošnjak.

23. studeni 2024 21:21