StoryEditorOCM
Hrvatska i svijetPodigla prašinu

Što je Alemka Markotić htjela reći kad je govorila o testiranju cjepiva protiv Covida na siromašnoj djeci? ‘Nije neobično što je uzburkala javnost...‘

Piše Anita Belak-Krile/sd
26. studenog 2021. - 07:51

Društvene mreže pune su ovih dana vulgarnih uvreda na račun prof. dr. Alemke Markotić, ravnateljice zagrebačke Klinike za infektivne bolesti „Dr. Fran Mihaljević“, a povod su njezine izjave na gostovanju u emisiji „Izdvojeno“ katoličke televizije Laudato, donosi Slobodna Dalmacija.

Uz nju, u emisiji su gostovali i teolog Robert Šreter te dekan Katoličko-bogoslovnog fakulteta u Đakovu Vladimir Dugalić, a razgovaralo se o koronavirusu, covid potvrdama te cijepljenju. Teško je prepričati sve što se govorilo u toj emisiji, gdje je među ostalim teolog Šretar iznio niz nebuloza o čipiranju. Šreter je tako, među ostalim poručio kako je vidio najmanje dvoje ljudi kojima se nakon cijepljenja pojavio magnetizam. Na ruci im je "stajala metalna žličica", a jednom njegovom kolegi svećeniku, kazao je, stajala je i kovanica od pet kuna. Poručio je i da su oni koji se cijepe neuki te da stvari prihvaćaju zdravo za gotovo.

- Ne znam što se hoće s tim poručiti? - zapitala je Markotić.

- Da postoji neki čip - odgovorila joj je voditeljica.

No, nisu ove besmislene teze svećenika izazvale pomutnju na društvenim mrežama nego  objašnjenja dr. Markotić o cijepljenju djece i testiranju cjepiva na njima. Ona je, naime, tijekom razgovora kazala da su “brojna cjepiva rađena u zapadnim zemljama, a ispitivana u siromašnim područjima Azije i Afrike na sirotinjskoj djeci” te da se sada ispituje i na europskoj i na američkoj i na drugoj djeci, odnosno da se s covidom ta praksa prvi put promijenila.

image
Damir Krajac/Cropix

Da bi se, naime neko cjepivo ili lijek odobrili za određenu kategoriju, moraju se prethodno i testirati na toj kategoriji, kako bi se utvrdila učinkovitost i djelotvornost baš za njih. Tako se cjepiva za djecu prethodno i testiraju na djeci, cjepiva za trudnice na trudnicama itd. Da nije bilo takvih testiranja ni jedno od dosadašnjih dječjih cjepiva koje je iskorijenilo i ublažilo mnoge bolesti ne bi postojalo. 

- Cijepljenje djece protiv brojnih bolesti je iznimno važno, jer kad bi to propustili u cijelom svijetu vratile bi nam se stare zarazne bolesti, što nitko ne želi. Jako je važno da sad shvatimo da nitko nikoga ne tjera, ali kaže, treba ispitati cjepivo. A na čijoj djeci ćemo ispitati? Dakle, brojna cjepiva su rađena u zapadnim zemljama, ispitivana u siromašnim područjima Azije, Afrike, na sirotinjskoj djeci. Na nečijoj djeci se to mora ispitati da bi moje dijete bilo sigurno kad primi. A na čijoj ćemo? Dakle, ovo je prvi put... ovaj covid svašta izvlači, ali neke stvari stavlja u red. Sad se ispituje i na europskoj i na američkoj i na drugoj djeci, ne samo na afričkoj i azijskoj - navela je Markotić.

Ta njezina izjava ne prestaje dizati prašinu u javnosti, mnogi je iskrivljavaju i krivo nadopunjavaju.

Nije ovo prva 'nespretna' izjava ravnateljice Infektivne klinike koja nije dovoljno objašnjena, sjetimo se da ja liječnica nedavno izazvala pomutnju oko tumačenja trebaju li se cijepiti trudnice ili ne, pa je naknadno reterirala.

Komunikacijska stručnjakinja doc. dr. Gabrijela Kišiček koja na Filozofskog fakulteta u Zagrebu predaje „Govorničku argumentaciju“ podsjeća kako je Alemka Markotić znanstvenica, a u tom diskursu je uobičajeno govoriti jasno, koncizno, argumentirano i racionalno.

- Pa onda može zvučati hladno, lišeno emocija pa čak i grubo. Ova poruka o testiranju na djeci je toliko lišena empatije da nije neobično što je uzburkala javnost. Možda se ne može prigovoriti razumski, ali obraćanje široj javnosti podrazumijeva da se vodi računa i o emocionalnom aspektu i učinku koji određene izjave stvaraju. Tu se možemo prisjetiti i nekih ranijih njezinih izjava o korona partiju, bioteroristima i slično – napominje Gabrijela Kišiček.

image
Andrej Ivanov

Drugi komunikacijski problem znanstvenika jest da misle kako je nešto što je njima jasno, podjednako jasno nestručnjacima.

- To je izvor onog što se može činiti kao nedosljednost u izjavama, ujutro kaže jedno pa navečer mora pojašnjavati što je htjela reći. Znanstvenici su se sad našli u fokusu javnosti, često govore u medijima i obraćaju se javnosti, a pri tom nisu educirani u tom polju. Pa ako to uzmemo u obzir, još je i malo gafova koji se pojavili u njezinoj javnoj komunikaciji – zaključuje doc. Kišiček.  

Što se tiče cjepiva, ispitivanje vakcine protiv COVID-a za djecu prethodila su njihovom odobrenju u toj dobnoj skupini. U EU, pa tako i u Hrvatskoj za djecu od 12 godina i više odobreno je Pfizerovo i Modernino cjepivo, dok je u SAD-u i Izraelu Pfizerovo cjepivo odobreno i za djecu od pet do 11 godina, kao i za starije.

Europska agencija za lijekove u četvrtak je odobrila Pfizerovo cjepiva za djecu od pete godine nadalje i u EU. Kroz mjesec ili dva EMA će donijeti odluku o zahtjevu za odobrenje cjepiva za djecu od pet do 11 koji je podnijela kompanija Moderna.

21. studeni 2024 10:03