Po raznim grupama se dijeli "ulomak" chata jedne osobe s AI-jem (umjetnom inteligencijom) u kojem osoba pita AI je li Nikola Tesla bio Hrvat, na što ta "svemoguća" i "sveplašeća" inteligencija odgovara: Da, Nikola Tesla je bio etnički Hrvat, piše Slobodna.
I mi smo "utipkali" slična pitanja, AI nam je jednoj aplikaciji odgovorio da je Tesla Hrvat, a nakon što smo ukazali na pogrešku, AI se ispravio i ispričao, navodeći da je bio srpskog porijekla, a da mu je Hrvatska "homeland", tj. domovina.
Ne moramo naglašavati da su odgovori AI-ja razljutili Srbe, navode da im to podmeću Amerikanci, Britanci, da je to urota Zapada protiv Srbije koja podržava "majku" Rusiju.
Bilo je i trezvenijih koji su rekli: Ma Tesla vam nije ni Hrvat ni Srbin, možda najviše Amerikanac. Zapravo, ni to nije točno, Tesla je bio građanin svijeta i da vidi ovo svojatanje samo bi se nasmijao.
Evo kako je tekao razgovor jednog građanina i umjetne inteligencije:
Je li Nikola Tesla bio Hrvat?
AI: Da, Nikola Tesla je bio etnički Hrvat.
Je li Nikola Tesla bio Amrikanac ili Hrvat?
AI: Nikola Tesla je rođen u Smiljanu, Hrvatskoj, koja je u to vrijeme bila dio Austrijskog Carstva. Kasnije u životu on je postao američki državljanin.
Je li Nikola Tesla bio Hrvat ili Srbin?
AI: On je bio etnički Hrvat, iako je rođen u Austrijskom Carstvu, na prostoru današnje Hrvatske.
Evo malo konkretnih i točnih podataka o Nikoli Tesli.
On je bio izumitelj, elektrotehničar, fizičar i rođen je 9./10. srpnja 1856. godine u mjestu Smiljanu kraj Gospića. Potječe iz pravoslavne obitelji, otac Milutin je bio pravoslavni svećenik, a majka Georgina (Đuka) također potječe iz pravoslavne svećeničke obitelji Mandića. Imao je tri sestre: Milku, Angelinu i Maricu te jednog brata Danu.
Tesla 1936. puni 80 godina. U Banskim dvorima u Zagrebu održana je svečanost povodom Teslina 80. rođendana. Vladko Maček upućuje Tesli brzojav na kojem Tesla zahvaljuje ističući da se jednako ponosi srpskim rodom i hrvatskom domovinom.
– Prvo školovanje započinje u rodnom Smiljanu, gdje ide u Krajišku trivijalku, školu gdje se uči njemački jezik, računanje i vjeronauk, nakon čega odlazi u Gospić, gdje ide u Pripremnu osnovnu školu i Nižu realnu gimnaziju. Iz Gospića odlazi u Rakovac u Karlovcu, gdje završava Višu realnu gimnaziju. U Grazu upisuje studij na Visokoj politehničkoj školi sa stipendijom Vojne krajine, no nakon ukidanja stipendije radi razvojačenja Vojne krajine Nikola ne uspijeva završiti drugu godinu studija te se odaje kartanju, kockanju da nadoknadi taj financijski gubitak, ne uspijeva pa odustaje od studija prije treće godine. Kratko vrijeme radi u Mariboru pa nakon smrti oca 1879. god. radi u Realnoj gimnaziji u Gospiću. Godine 1880. pokušava upisati studij u Pragu, što mu ne uspijeva, pa godinu kasnije počinje raditi u Budimpešti te sudjeluje u izgradnji prve telefonske centrale – navode u Memorijalnom centru Nikola Tesla.
– Iako moram svoju inventivnost zahvaliti majčinu utjecaju, vježbe koje mi je otac davao bile su veoma korisne. Sadržavale su mnoštvo zadataka, npr. pogađanje tuđih misli, otkrivanje raznih grešaka ili izraza, ponavljanje dugih rečenica ili računanje napamet. Te su mi dnevne vježbe imale ojačati pamćenje i razum, a posebno razviti kritičnost i bile su nesumnjivo veoma korisne. Moja majka potjecala je iz jedne od najstarijih obitelji ovog kraja, koja je u sebi nosila izumiteljsku žicu. I njezin otac i njezin djed izumili su mnoga pomagala za kućanstvo, zemljoradnju i za druge svrhe. Uistinu je bila velika i izuzetno sposobna žena, hrabra i postojana, svladavala je životne oluje i izvukla iz njih mnoga iskustva. […] Moja je majka bila prvorazredni izumitelj i bila bi, vjerujem, postigla vrlo mnogo da nije bila toliko udaljena od suvremenog života i onih mnogobrojnih mogućnosti koje on pruža. Izumila je i izradila mnoge naprave. Tkala je najljepše uzorke nitima koje je sama isprela. Čak je i sjemenje sijala, uzgajala biljke, odvajala vlakna. Radila je neumorno, od zore do kasno u noć, a velik dio odjeće koju smo nosili i namještaj koji smo imali u kući – bio je djelo njezinih ruku. Kad je prošla šezdesetu, njezini prsti bili su još toliko spretni da bi splela tri čvora na trepavici – govorio je Tesla.
U Parizu Tesla radi za Edisonovu tvrtku (Continental Edison Company) te 1883. god. u Strasbourgu konstruira prvi model indukcijskog motora. Nakon povratka u Pariz Tesla dobiva preporuku Charlesa Batchellora i 1884. god. odlazi u New York i zapošljava se u Edisonovoj kompaniji. Nakon nesporazuma s Edisonom 1885. god. Tesla osniva vlastitu kompaniju Tesla Electric & Manufucturing Company. Godinu kasnije mu tvrtka propada pa se uzdržava teškim fizičkim radom. Godine 1887. Tesla osniva Tesla Electric Company i prijavljuje patente: višefazni sustav prijenosa el. energije, indukcijski motor, generatore i transformatore. Godinu dana kasnije, 1888., Tesla ulazi u partnerstvo s Georgeom Westinghousom i prodaje mu patente na bazi izmjenične električne energije za milijun dolara, no dobio je oko 60.000 dolara (kako se navodi u nekim izvorima).
Tesla se 1889. god. vraća u Europu te posjećuje rodnu Liku. To mu je prvi posjet Europi otkako je otišao u Ameriku. Godine 1890. započinje istraživati struje visokih frekvencija i godinu kasnije izrađuje Teslinu zavojnicu (transformator). Drugi posjet Europi bio je 1892. god., kad pokapa majku, i tad posjećuje druge europske gradove: London, Pariz, Zagreb, Budimpeštu i Beograd. Godine 1893. je održana izložba u Chicagu posvećena dostignućima iz elektrotehnike, gdje Tesla prikazuje prednost izmjenične energije. U požaru mu je 1895. god. uništen laboratorij, tako da ne uspijeva objaviti otkriće elektrona i x-zraka.
Godine 1896. je na Nijagarinim slapovima puštena u rad hidrocentrala u kojoj su korišteni Teslini patenti na bazi izmjenične električne energije Tesla je prvi načinio i daljinsko upravljanje pa je 1898. demonstrirao brod na daljinsko upravljanje. Nastavlja istraživanja visokofrekventnih i visokonaponskih struja pa 1899. god. podiže laboratorij u Colorado Springsu, gdje i vrši eksperimente s tim strujama. Godine 1900. započinje graditi Sustav bežičnog prijenosa energije na Long Islandu, koji nikad nije završio jer mu je J. P. Morgan ukinuo financijska sredstva pa ga nije mogao završiti. Tesla dalje nastavlja sa svojim izumima pa tako 1907. god. izrađuje turbinu bez lopatica koju godinu kasnije i testira, bavio se pronalascima vezanim uz strojarstvo od 1910. do 1922.
Godine 1919. izlazi Teslina autobiografija "Moji pronalasci". Tesla i dalje prijavljuje patente iz različitih područja, kao što su patent za vakumiziranje, letjelica za vertikalno polijetanje, bavi se poboljšanjem procesa proizvodnje sumpora, željeza i bakra.
Edisonovu medalju (najveće priznanje Američkog društva elektroinžinjera) dobio je 1917. god., a 1926. god. je postao počasni doktor Sveučilišta u Zagrebu. Godine 1937. dobiva počasni doktorat Politehničke škole u Grazu i Sveučilišta u Parizu. Tesla je puno živio u hotelima, gdje je i umro. Umro je 7. siječnja 1943. god. u New Yorku, u hotelu New Yorker, na 33. katu, u apartmanu 3327, u 86. godini.