Zapadne sankcije samo ubrzavaju integraciju Rusije i Bjelorusije, poručio je u petak ruski predsjednik Vladimir Putin, kako prenosi Moscow Times.
- Neviđeni politički i sankcijski pritisak "kolektivnog Zapada" tjera nas da ubrzamo procese ujedinjenja. Zajedno je lakše minimizirati štetu od nezakonitih sankcija, pokrenuti proizvodnju traženih proizvoda, razvijati nove kompetencije i širiti suradnju s prijateljskim zemljama – rekao je Putin u video obraćanju na IX. godišnjem Forumu ruskih i bjeloruskih regija, donosi Slobodna Dalmacija.
Podsjetimo, zapadne zemlje nametnule su više rundi sankcija i Moskvi i Minsku kao odmazdu za rusku agresiju na Ukrajinu, pri čemu je Bjelorusija optužena da dopušta ruskoj vojsci korištenje bjeloruskog teritorija za upad u sjevernu Ukrajinu.
Svoj govor na forumu – koji je održan u bjeloruskom gradu Grodnu, blizu poljske granice – Putin je počeo povijesnim reminiscencijama na Drugi svjetski rat, podsjetivši da se forum održava uoči Dana neovisnosti Republike Bjelorusije, koji se obilježava 3. srpnja.
- Na taj dan 1944. godine Minsk je oslobođen od nacista. Zato želim od srca čestitati našim bjeloruskim prijateljima ovaj državni praznik. Uvijek ćemo se sjećati da su se naši narodi zajedno borili za obranu slobode i neovisnosti te za mir u cijeloj Europi po cijenu golemih žrtava – rekao je predsjednik Rusije.
Putin je govor završio konstatacijom da su dvije susjedne zemlje "uspjele postići doista uzornu razinu strateškog partnerstva i savezništva", odnosno da njihova Unija predstavlja "primjer istinski obostrano korisne i ravnopravne integracije".
Sporazum iz 1997.
Na forumu u Grodnom govorio je i bjeloruski predsjednik Aleksandar Lukašenko, koji se također pohvalno izrazio o uniji dviju zemalja kao "primjeru kulturne i gospodarske međudržavne suradnje":
- U sadašnjoj fazi Savezna država Bjelorusije i Rusije igra ulogu lokomotive u općem tijeku integracijskih procesa – poručio je Lukašenko.
Predsjednik Bjelorusije potom je pozvao i ostale postsovjetske zemlje da se približe Uniji, navodeći kako je to jedini način da ostanu suverene i neovisne.
- Danas zemlje postsovjetskog prostora moraju biti iskreno zainteresirane za približavanje Saveznoj državi, ako žele očuvati svoj suverenitet i neovisnost. Oni koji sumnjaju moraju shvatiti: bez brzog ujedinjenja i konsolidacije, jačanja međudržavnih veza i jednostavno normalnih ljudskih odnosa, možda nas sutra neće biti – rekao je Lukašenko.
Ove će Lukašenkove riječi na Zapadu tumačiti kao najavu Putinova pokušaja da obnovi bivši SSSR, u skladu s njegovom poznatom tezom da je "raspad Sovjetskog Saveza najveća geopolitička katastrofa 20. stoljeća", odnosno da "onaj tko ne žali za SSSR-om nema srca". No puno se rjeđe citira nastavak te Putinove izjave, u kojoj on kaže da "onaj tko želi obnoviti SSSR nema pameti".
Kako bilo, valja reći da je ideja spajanja Rusije i Bjelorusije starija od Putina, jer datira iz vremena prije nego što je Putin preuzeo vlast u Rusiji. Ugovor o uniji Rusije i Bjelorusije dvije su zemlje potpisale još 1997., kad je Rusiju vodio Boris Jeljcin, a proklamirani cilj sporazuma bila je obnova susjedskih veza nakon raspada SSSR-a te, u konačnici, stvaranje zajedničke države.
Iskanderi na putu za Minsk
U ovih 25 godina Lukašenko je neprestano lavirao u svom odnosu prema Moskvi i ideji savezne države, naizmjenično se približavajući i odmičući od tog koncepta. Sve do preklani.
Na konačan prelazak u rusku orbitu Lukašenko se odlučio krajem 2020., nakon što mu je Putin pomogao ugušiti demonstracije na kojima su ga prosvjednici optuživali da je lažirao izbore – bjeloruski čelnik je uvjeren da su ti prosvjedi bili potaknuti od Zapada, te je tada definitivno odlučio "izabrati stranu Moskve", na kojoj je ostao i nakon ruske agresije na Ukrajinu.
U tom smislu, američki Newsweek podsjeća da su se 14. ožujka ove godine, tri tjedna nakon početka ruskog napada na Ukrajinu, u Moskvi sastali ruski premijer Mihail Mišustin i njegov bjeloruski kolega Roman Golovčenko, a tema razgovora dvojice premijera bilo je upravo jačanje integracijskih procesa između dviju država.
- Poduzimamo koordinirane mjere za zaštitu naše ekonomske sigurnosti i tehnološkog suvereniteta Rusije i Bjelorusije. Prije svega, smatramo potrebnim ojačati integraciju u saveznoj državi – izjavio je nakon tog sastanka Mišustin, kako prenosi Newsweek.
Američki list podsjeća i da je 25. lipnja, samo koji dan uoči foruma u Grodnom, Rusija objavila da će uslijed rastućih napetosti sa Zapadom oko Ukrajine u roku od nekoliko mjeseci isporučiti Bjelorusiji projektile koji mogu nositi nuklearne bojeve glave
- U narednim mjesecima prebacit ćemo u Bjelorusiju taktičke raketne sustave Iskander-M, koji mogu koristiti balističke ili krstareće rakete, u njihovoj konvencionalnoj i nuklearnoj verziji - rekao je tada Putin na početku sastanka s Lukašenkom u St. Peterburgu, što je izravno prenosila ruska televizija.
Tom prilikom vladar Kremlja je Lukašenku ponudio i modernizaciju bjeloruskih ratnih aviona kako bi bili sposobni nositi nuklearno oružje, što je ovaj prihvatio.
'Provociraju nas'
U subotu 2. srpnja, samo dan nakon što su Putin i Lukašenko u Grodnom biranim riječima govorili o zajedničkoj saveznoj državi, predsjednik Bjelorusije optužio je Ukrajinu da je pokušala napasti vojne objekte na bjeloruskom teritoriju.
- Provociraju nas. Moram vam reći da je prije tri dana, možda koji dan više, pokušan napad na vojne objekte na bjeloruskom teritoriju s teritorija Ukrajine. No, hvala Bogu, protuzračni sustavi Pancir uspjeli su presresti sve projektile koje su ispalile ukrajinske oružane snage – rekao je Lukašenko za bjelorusku agenciju Beltu, poručivši da će Bjelorusija odgovoriti "trenutačno" na svaki neprijateljski napad.
Ukrajinske vlasti nisu komentirale ovu Lukašenkovu optužbu, ali su prošlog tjedna poručile da su projektili ispaljeni iz Bjelorusije pogodili pogranično područje unutar njenog teritorija.
Lukašenko je, pak, opovrgnuo da Bjelorusija želi intervenirati u Ukrajini, ali je upozorio Kijev i njegove zapadne saveznike da će u slučaju daljnjih napada bjeloruska vojska uzvratiti:
- Kao što sam rekao prije više od godinu dana, ne namjeravamo se boriti u Ukrajini. Borit ćemo se samo u jednom slučaju. Ako uđete u našu zemlju, ako ubijete naše ljude, tada ćemo odgovoriti – rekao je Lukašenko.
Kako vidimo, opasnost od potencijalnog širenja ukrajinskog rata na druge zemlje nije nimalo nerealna. Eventualno uključenje Bjelorusije u sukob predstavljalo bi novu eskalaciju dosad neviđene magnitude.