Prije nekoliko dana iz medija smo doznali kako je Grad Dubrovnik, u suradnji s Međunarodnim udruženjem kruzerskih kompanija CLIA-om i kompanijom Royal Caribbean Group, organizirao obilazak broda Celebrity Beyond. Na toj, kako je nazvaše, „ekološkoj turi“, nazočni gradski vijećnici te predstavnici gradske uprave i društava, dubrovačke Turističke zajednice, Sveučilišta, Lučke uprave i Županije, imali su priliku vidjeti na koji način kruzer ovog tipa gospodari otpadom, kao i „sve postupke i sustave koji podržavaju i unapređuju napore prema održivijem općem poslovanju“. Bajkovitu ljubavnu idilu između Grada Dubrovnika i industrije krstarenja tom prigodom nije mogla riječima ne posvjedočiti niti generalna direktorica CLIA-e za Europu, Marie-Caroline Laurent, pohvalivši Grad Dubrovnik kao predvodnika u odgovornom upravljanju turizmom. Respect the City, što bismo rekli.
A kako stvari zapravo stoje
Prema podacima nevladine udruge Transport i okoliš (Transport&Environment) objavljenima u lipnju 2023. godine u izvještaju Povratak kruzera, kruzeri koji pristaju u europske luke, njih 218, prošle su godine u atmosferu ispustili 4,4 puta više sumpornih oksida od svih automobila koji su te godine vozili cestama diljem Europe. Za neupućene, sumporni je dioksid ključna komponenta kiselih kiša, a na ljudski organizam djeluje tako da uzrokuje niz kardiovaskularnih i respiratornih smetnji.
Potaknute negativnim publicitetom mnoge se kruzerske kompanije postepeno prebacuju na LNG gorivo kao čišću alternativu nafti, hvaleći se kako najnoviji brodovi pogonjeni plinom gotovo pa eliminiraju prijetnju koju sa sobom donosi emisija sumpornih oksida. No, umjesto sumpornih oksida, kruzeri na LNG gorivo, zbog nepotpunog sagorijevanja plina u motorima ispuštaju metan, koji je višestruko odgovorniji za klimatske promjene od ugljičnog dioksida. Primjerice, jedan takav kruzer emitira godišnje istu količinu metana kao 10.500 grla stoke. To je, prema stručnjacima Transport&Environmenta, kao da ovisnost o cigaretama zamjenjujete ovisnošću o alkoholu.
Nešto starije generacije kruzera, kojima je glavno pogonsko gorivo nafta, hvale se da eliminiraju emisije sumpornih oksida korištenjem ispirača plinova, odnosno skrubera. Ispirači plinova rade tako da upumpavaju morsku vodu pod tlakom u ispušne cijevi. Morska je voda alkalna te na sebe veže sumporni dioksid, pa upotreba skrubera smanjuje količinu sumpornih oksida koja se otpušta u zrak. Međutim, što se događa s tom vodom? U reakciji s alkalnom vodom sumporni dioksid stvara sumpornu kiselinu. Takva, sada kisela voda na koncu završava u moru. Voda koju skruberi otpuštaju u more ima veoma štetne posljedice za morske organizme jer mijenja kemijsku ravnotežu morske vode, a znanstvenici koji su radili na projektu Emerge ustanovili su da su posljedice veoma štetne i kod najmanjih koncentracija sumporne kiseline u vodi.
Istina, postoje i tzv. closed-loop skruberi, kod kojih se kisela voda dodatno kemijski obrađuje da bi njene vrijednosti prije ispuštanja u more bile u skladu s IMO (International Maritime Organization) propisima. Ova je tehnologija dostupna, ali i daleko skuplja od gore opisanih open-loop skrubera i koristi se na brodovima koji
uplovljavaju u mora i luke zemalja koje su zabranile ispuštanje kisele vode iz scrubera u more. Dakako, na popisu tih zemalja nećete naći Hrvatsku.
„Recikliranje je ključna komponenta napora cruise kompanija članica CLIA-e za smanjenje otpada na najmanju moguću mjeru“, kaže se, nadalje, u priopćenju s „ekološke ture“. Ako je to ključna komponenta, onda smo baš u problemu! Prema istraživanju provedenom 2021. godine i objavljenom na ScienceDirect kruzer srednje veličine godišnje proizvede 140.808 m3 otpada. Osam posto toga se reciklira, dva posto pali, a 90% završava u svjetskim morima, tako da su kruzeri odgovorni za ¼ ukupnog otpada što kruži morima i oceanima. Što je najžalosnije, to je izgleda sasvim legalno. Na koncu, prema Istraživanju provedenom 2019. godine, kruzeri znatno doprinose svjetlosnom zagađenju i zagađenju bukom, što ima negativne posljedice ne samo na ljude koji žive u blizini luka, nego i na brojnu faunu izvan i u zaštićenim područjima.
Zaključimo riječima Josepa Lloreta, ravnatelja Oceans and Human Health Chaira pri Sveučilištu Girona, koji nedvosmisleno navodi da su kruzeri, unatoč tehnološkom napretku i pojačanom nadzoru, ne samo i dalje glavni izvor zagađenja zraka, voda i tla te da imaju loš utjecaj na osjetljiva staništa, područja, životinjske i biljne vrste, nego da predstavljaju potencijalni rizik tjelesnom i mentalnom zdravlju ljudi. Može li se po tom pitanju išta učiniti? Naravno da može. Za početak, istraživanja su pokazala da se emisije plinova mogu smanjiti i do 24% ukoliko brodovi smanje brzinu pri krstarenju na otvorenom moru. Električni priključci u lukama u znatnoj mjeri smanjuju emisiju štetnih plinova dok su brodovi na vezu. Međutim, ako je suditi na primjeru Venecije, najviše i najbrže se može učiniti zabranom uplovljavanja velikih kruzera. Još 2019. godine, Venecija je bila treća najzagađenija luka u Europi, ali zahvaljujući zabrani uplovljavanja velikih kruzera iz 2021. godine, smanjila je emisije sumpornih oksida za 80%.
Čini se da je drastično smanjenje broja kruzera u Sredozemlju jedino rješenje, i to ne samo kako bi se smanjila razina zagađenja, sačuvao okoliš, autohtona flora i fauna, nego i kako bi se eliminirali brojni faktori rizika za tjelesno i mentalno zdravlje lokalnog stanovništva u lukama.