Od samog početka provođenja mjera za suzbijanje novog koronavirusa, policija je sudjelovala ili provodila nadzor nad različitim mjerama koje je donio Nacionalni stožer. Podsjetit ću da od početka provodimo nadzor provođenja izolacija i samoizolacija, da smo početkom godine nadzirali napuštanja mjesta prebivališta, provodimo mjere na granici, a sada uz inspektore Državnog inspektorata i kolege inspektore iz Ravnateljstva civilne zaštite provodimo nadzor nad provođenjem posljednje odluke Stožera od 28. studenog. Tom odlukom su, između ostalog, propisana ograničenja broja ljudi kod privatnih i javnih okupljanja, zabrana rada ugostiteljskih objekata, održavanja svadbenih svečanosti i slično.
Naravno da osim navedenog obavljamo i sve redovne policijske poslove, a kod nadzora mjera najznačajniji dio nam predstavljaju provjere poštivanja izolacije i samoizolacije. U prosjeku dnevno obavimo između 150 i 200 provjera osoba i objekata. U pravilu se provjerava je li osoba na adresi koju je navela kao mjesto izolacije ili se provjera rad objekata koji imaju ograničenja ili zabrane.
Naglašavam da naš cilj nije represija, naš cilj je bio i ostao prevencija i edukacija, a kažnjavanje je uistinu krajnja mjera. Ukoliko se netko ne pridržava predviđenih mjera, može ga se novčano kazniti, sukladno Izmjenama i dopunama Zakona o zaštiti pučanstva od zaraznih bolesti koje su stupile na snagu u subotu, 5. prosinca.
Bilo je puno polemike oko toga mogu li vaši djelatnici po dojavi ući u privatne stanove kako bi provjerili poštuju li se epidemiološke mjere. Kakva je procedura? Je li bilo takvih slučajeva kod nas?
Policija kod provođenja navedene mjere postupa kao i kod svih ostalih slučajeva, sukladno Zakonu o policijskim poslovima i ovlastima, a postupamo nakon dojave građana ili ako policijski službenici sami primjete nešto neobično.
Kao i kod svake druge dojave, policija odlazi na mjesto događaja odnosno odaziva se na intervenciju i provjerava navode, a to znači sve što sam ranije naveo: razgovara s ljudima, razgovara sa susjedima, ili opaža sama. Dakle, najkraće rečeno, provodi kriminalističko istraživanje radi utvrđivanja eventualnog kršenja mjere.
Građani su u većini slučajeva kooperativni i policija na miran način okonča postupanje. Na kraju krajeva,naše nam iskustvo govori da građani žele da se sve što prije razriješi i da nastave s aktivnostima.
Zakon propisuje da policija u nužnim situacijama može zatražiti nalog suda za ulazak u dom, ukoliko postoji takva ugroza. Zakon također propisuje kad policija može ući u nečiji dom bez naloga. Međutim, to nikako nije situacija u kojoj brojimo ukućane, niti je to intencija ovih mjera. Intencija jest smanjenje okupljanja koja su rizična zbog širenja virusa.
Međutim, ono što bi svakako valjalo naglasiti jest da je posljednjim izmjenama zakona omogućeno sankcioniranje vlasnika objekta koji organizira ili omogući okupljanje više od 10 osoba. Novčana kazna je 5 do 10 tisuća kuna.
Za sada nismo zabilježili niti jedan slučaj kršenja spomenute mjere.
Pridržavaju li se naši ugostitelji mjera? U koliko ste slučajeva intervenirali? Kakve sankcije može očekivati neposlušni ugostitelj iz Stona?
Osim slučaja koji navodite, do sada smo zabilježili još šest kršenja mjera o zabrani rada ugostiteljskih objekata. Svih šest slučajeva zabilježeno je u nadzoru odmah nakon stupanja navedene Odluke na snagu, dakle 28. studenoga, kad su vlasnici ugostiteljskih objekata koji su ranije smjeli raditi do ponoć prekoračili radno vrijeme. Policija je o svemu što je utvrdila obavijestila nadležni Državni inspektorat.
Stupanjem na snagu spomenutog Zakona o izmjenama i dopunama Zakona o zaštiti pučanstva od zaraznih bolesti, sad kršenje te mjere mogu novčano sankcionirati i policija, inspektori Ravnateljstva civilne zaštite, inspektori Državnog inspektorata i inspektori drugih tijela državne uprave u okviru ovlasti. Novčana kazna je 10 do 40 tisuća kuna za pravnu osobu i 5 do 10 tisuća kuna za odgovornu osobu u pravnoj osobi.
Protiv ugostitelja u Stonu, kojeg ste spomenuli u pitanju, podnesena je kaznena prijava za kazneno djelo „Širenje i prenošenje zarazne bolesti“ nadležnom Državnom odvjetništvu koje će donijeti odluku.
Kakva je procedura ako netko tijekom nadzora ne nosi masku ili je nosi na krivi način?
Osim dosadašnje odredbe da se maske moraju nositi u zatvorenim prostorima, one su postale obavezne i na javnim mjestima na otvorenom u okolnostima povećane mogućnosti prijenosa virusa, odnosno tamo gdje nije moguće održati metar i pol razmaka, primjerice prilikom čekanja u redovima, stajalištima javnog prijevoza i sl.
Maske za lice ili medicinske maske obavezno je nositi na ispravan način, odnosno tako da budu pokriveni i nos i usta. U svakom trenutku moraju je imati svi zdravstveni radnici, trgovci, vozači i zaposlenici u javnom prijevozu, vjernici prilikom vjerskih obreda, roditelji koji dolaze po djecu u vrtić ili školu i slično.
Novčana kazna za nepoštivanje navedene mjere je 500 kuna. Budući da se radi o kazni od 500 kuna, sukladno Prekršajnom zakonu policijski službenici imaju mogućnost umjesto novčane kazne izreći mjeru pisanog upozorenja. I to je prilika da djelujemo preventivno i edukativno, a ne isključivo represivno. Naime, može se dogoditi da netko nema punu informaciju kako treba nositi masku te on nakon upozorenja promijeni ponašanje, čime smo postigli smo cilj i bez kazne od 500 kuna.
Kakva je suradnja s Civilnom zaštitom i inspekcijskim službama tijekom provedbe kontrole epidemijskih mjera?
Od proglašenja epidemije u Hrvatskoj odnosno pandemije, suradnja s Civilnom zaštitom i ostalim inspekcijskim službama pokazala se izvrsnom. Naime, policija u sklopu rada vrlo često surađuje s različitim javnim tijelima i službama i ta suradnja je kroz godine uhodana i učinkovita. Tako se pokazalo i u ovoj situaciji.
Svi mi imamo samo jedan cilj, a to je suzbijanje epidemije i zaštita naših sugrađana od bolesti i zaraze.
Počeli su se pojavljivati krivotvoreni negativni nalazi na COVID-19. Je li Policijska uprava dubrovačko-neretvanska na svom prostoru imala takvih slučajeva i kakve su sankcije u slučaju otkrivanja lažnih nalaza?
Do sada nismo zabilježili niti jedan takav slučaj, a ukoliko se netko posluži takvom ispravom, kazneno će biti prijavljen za kazneno djelo „Krivotvorenje isprava“.
Je li pojava pandemije utjecala na povećanje korisnika opijata na području naše Županije?
Upravo suprotno, prema našim evidencijama broj osoba koje su kazneno ili prekršajno sankcionirane zbog posjedovanja droge značajno je smanjen. Ipak, ovdje trebamo uzeti u obzir da je ovogodišnja turistička sezona, iako uspješnija od očekivanog, ipak bila skromnija. Što se tiče broja evidentiranih ovisnika, o tome evidenciju vodi Zavod za javno zdravstvo.
Je li policija imala više intervencija u suzbijanju obiteljskog nasilja na našem području tijekom pandemije?
Pandemija, odnosno mjere ograničenja koje su se provodile ili se još uvijek provode, utjecale su i na društvo i na živote pojedinaca, ne samo u Hrvatskoj ili u našoj županiji, nego u svijetu. Određeno vrijeme morali smo provesti unutar svojih domova, neki naši sugrađani našli su se u egzistencijalnim problemima, a neki su nažalost pretrpjeli i gubitak člana obitelji. Sve su to pritisci koji su zasigurno utjecali na ponašanje pojedinaca unutar zatvorenog obiteljskog kruga i povećali rizik od obiteljskog nasilja.
Iako se bilježi povećanje obiteljskog nasilja u najširem smislu riječi, moram istaknuti da se u najvećem broju slučajeva ipak radi o verbalnom nasilju i prijetnjama, a primjere teškog fizičkog nasilja rijetko bilježimo. Slučajevima obiteljskog nasilja uvijek smo pristupali obazrivo i odgovorno te i ovom prilikom naglašavam da slučajeve obiteljskog nasilja treba prijavljivati, a ne držati unutar četiri zida.