Oružane snage Ukrajine noćas su srušile 14 bespilotnih letjelica tipa Šehid-136 iranske proizvodnje. Napad je više nego znakovit: uslijedio je nakon više od tri tjedna stanke i niza napisa kako je Rusiji kronično ponestalo iranskih dronova-samoubojica.
Na ukrajinskome nebu iranske bespilotne letjelice nisu, naime, viđene još od sredine studenoga, a noćašnjim napadom Moskva je očito željela dokazati da ih ima još. Nije isključeno da je obnovila kontingent novim ugovorom s Iranom, ali ni da je potrošila i posljednje primjerke iz ratnih zaliha, prenosi Slobodna Dalmacija.
Činjenica je, naime, da ruskoj vojnoj suradnji s Iranom u zadnje vrijeme ozbiljno škripi: inozemni i globalni pritisak na Teheran zbog vojne pomoći Moskvi sve je jači, te im je ometanje unutarnjih građanskih nemira postalo znatno veći prioritet.
Nije tajna da je Rusija nedavno pokušala obnoviti svoj arsenal iranskih dronova: šef Putinova Vijeća sigurnosti Nikolaj Patrušev posjetio je Teheran u studenome, a osim letjelica navodno je imao i balističke projektile na svom popisu za kupovinu. No, oko dogovora o ruskoj kupnji velikih zaliha iranskih projektila opasno zapinje, dok se o sudbini nove pošiljke dronova zasad ništa ne zna.
Iranci trenutno ne žele biti dublje uvučeni u rat s Ukrajinom primarno zbog svoje eskalirajuće unutarnje situacije. Vladimir Putin im za suzbijanje prodemokratskih i antirežimskih nemira čak nudi i svoje ‘stručnjake za pobune‘, saznaje Guardian od ukrajinskih izvora, no nijedna iranska raketa, prema saznanjima obavještajaca, još nije prebačena Rusiji.
Šehid-136 je proizvod iranskog dizajna iz 2014., isproban prije Ukrajine i u Iraku, Siriji, Jemenu... Bespilotna letjelica na plinski pogon koja gađa statične mete i detonira pri srazu s njima na ukrajinskom se bojištu pojavila prvi put sredinom rujna i od tad je nanijela dosta štete ukrajinskoj kritičnoj infrastrukturi.
Iran je Rusiji u prvome valu bio isporučio oko 2400 svojih bespilotnih letjelica koje su korištene u smrtonosnim napadima na ukrajinske gradove od Kijeva do Zaporižja. Iranci su Moskvi tad navodno bili ustupili i kompletnu tehnologiju za proizvodnju dronova-kamikaza, kao i svoje instruktore i stručnjake, no ona, sudeći po nestašicama i dugim pauzama u korištenju dronova, u Rusiji očito nije baš previše zaživjela. Rusiji pod sankcijama nedostaje komponenti i repromaterijala za doslovno sve industrije, od ratne do automobilske.
Za razliku od dronova, Rusija je usprkos sankcijama još uvijek u stanju proizvoditi svoje krstareće projektile: zadnji koji su lansirani na Kijev koncem studenoga napravljeni su samo koji mjesec ranije, tvrde analitička izvješća. Bila je riječ o raketama KH-101 proizvedenim između srpnja i rujna, te između listopada i studenoga 2022.
Premda još uvijek ima kapaciteta za produkciju krstarećih projektila, Rusiji, međutim, jako nedostaje topničkoga streljiva kojega troši neodrživom brzinom. U tome i leži ključna tajna Putinova ‘popisa za kupnju‘ kojega je Nikolaju Patruševu dao prije zadnjega puta u Teheran.