Pojačani ruski napori da zauzmu Azovstal i time posve osvoje Mariupolj vjerojatno su povezani s nadolazećom proslavom Dana pobjede 9. svibnja i željom Vladimira Putina da ostvari simbolički uspjeh u Ukrajini, stoji u zadnjem izvještaju britanskih obavještajaca, piše Slobodna Dalmacija.
Parada pobjede nad fašizmom aktualnom gospodaru Kremlja očito treba kao velika simbolička poveznica s doista epohalnom povijesnom pobjedom i nadasve pravednom borbom u Drugom svjetskom ratu: pod kišobran 'Velikog domovinskog rata' i tobožnje ponovne borbe protiv 'nacizma' Putin bi vrlo rado utrpao sve svoje aktualne zločine, razorene ukrajinske gradove, uništene živote i desetke tisuća nevinih žrtava.
Kakva je to, međutim, 'parada pobjede' kad ni njegovi najvjerniji sluge u Ukrajini još ne vide nikakav znak ratne pobjede? Skrivati se iza trijumfa Josifa Visarionoviča Staljina otprije 77 godina prilično je proziran trik: teritorijalni napredak ruske vojske nakon 3 mjeseca intenzivnih razaranja u Ukrajini posve je minoran u odnosu na krvave gubitke.
U nedostatku opipljivih dokaza ruske nadmoćnosti, Kremlj navodno ozbiljno razmišlja o izlaganju zarobljenih ukrajinskih vojnika 9. svibnja u koloni na moskovskom Crvenom trgu. Na to je nedavno upozorio ukrajinski think-tank Centar za obrambene strategije iz Kijeva, a o sličnom planu ruskog državnog vrha javnost je jučer informirao i savjetnik gradonačelnika Mariupolja Petro Andrjuščenko. On je izjavio kako raspolaže pouzdanim informacijama da se u Moskvi planira i oblačenje ukrajinskih civila u uniforme ukrajinske vojske kako bi se podebljala brojnost onesposobljenih neprijatelja i tom prilično bizarnom "paradom zarobljenika" javno ponizilo Ukrajinu i demonstriralo tobožnju superiornost ruske vojske.
Ničemu sličnome Crveni trg nije svjedočio čak ni u vrijeme Staljina: za prve parade pobjede u lipnju 1945. sovjetski vojnici ritualno su pred maršalom Georgijem Žukovom palili stotine zarobljenih nacističkih ratnih zastava, no njemačke ratne zarobljenike nisu izvrgavali javnom sramoćenju.
Vojna parada na Crvenom trgu u Moskvi na Dan pobjede 9. svibnja tradicionalna je proslava sovjetskog trijumfa nad nacističkom Njemačkom. Dvadeset i sedam milijuna sovjetskih građana (od čega najviše Rusa i Ukrajinaca) poginulo je u tom velikom europskom sukobu, što je najveći gubitak bilo koje druge zemlje u borbi s Hitlerom. Već je desetljećima Parada pobjede iznimno važna za Kremlj, pošto osim prisjećanja na žrtve Drugog svjetskog rata – čemu je namijenjen tzv. marš Besmrtnog puka - obično puno više služi demonstraciji snage ruskih trupa i vojne opreme.
Ni u tom se smislu ove godine Putin ne može baš iskazati, jer su gubici ruske tehnike u Ukrajini nadišli sva očekivanja, a nekim novim vojnim patentima baš i ne raspolažu. Od onoga što je procurilo iz moskovskog scenarija, na Crvenom trgu ove će godine 'glavna zvijezda' biti tenk Armata T-14, predstavljen još 2015., koji u ukrajinskom sukobu nije sudjelovao jer još nije bio spreman za ratno djelovanje. Ove će godine, tvrdi se, biti puno manje teškog naoružanja i puno manje vojnika nego ranijih godina. Skroman spektakl na zemlji pokušat će se kompenzirati zračnom predstavom u kojoj će sudjelovati 77 letjelica (77 godina od pobjede). Piloti već tjednima uvježbavaju ponad Crvenog trga let u Z-formaciji, simbolu ruske okupacije Ukrajine.
Ove godine na centralnom moskovskom trgu uopće neće biti stranih gostiju i državnika, a pobjedu nad fašizmom, otkako je Putin podvrgnuo svojim propagandnim manipulacijama, odbijaju slaviti čak i Rusiji donedavno bliski susjedi poput Kazahstana. Latvija je ovogodišnji Dan pobjede prigodno proglasila Danom sjećanja na žrtve ruskog rata u Ukrajini. Naravno da Kremlj, u stilu lisice i kiselog grožđa, niječe kako gostiju na paradi nema zbog gotovo globalne osude Putinova ludila i brutalne ruske agresije: službeno tvrde da 77. godišnjica pobjede nad fašizmom ove godine nije jubilarna, pa da nisu ni zvali inozemne čelnike.
Zanimljivo je da se moskovska parada za Dan pobjede u sovjetsko doba održala samo četiri puta: premda ozloglašeni po idolatriji, komunisti su znatno manje ritualizirali, mitologizirali i manipulirali ratnim žrtvama nego današnji političari. Prvu paradu nakon raspada SSSR-a organizirao je Boris Jeljcin 1995. godine. Vladimir Putin ju je od 2008. učinio godišnjim događajem na kojem se obično predstavljaju najmodernije ruske naprave za ubijanje, te utvrđuje nacionalni identitet Rusije kao 'europske osloboditeljice'.
Nakon što je Rusija anektirala Krim 2014. godine, Vladimir Putin je održao prigodni govor na Crvenom trgu o još jednoj pobjedi nad fašizmom, te je odletio u crnomorsku luku Sevastopolj kako bi i na 'osvojenom teritoriju' podebljao slavlje. Mnogi su donedavno smatrali da bi se nešto slično ove godine moglo dogoditi i s 'dopunskim programom' moskovske parade u ukrajinskom Mariupolju, no nije baš realno očekivati morbidnu feštu među ruševinama potpuno razorenog grada u čijim se katakombama još uvijek vode borbe i kriju stotine ukrajinskih boraca. Među njima i oni iz pukovnije Azov, koje je Putin odavno označio kao 'naciste' prvog reda.
Malo je izgledno da će u Mariupolju, usprkos Putinovim željama, biti ikakvog 'trijumfalističkog programa': to je jučer priznao i vođa proruskih separatista u Donbasu Denis Pušilin, izjavivši da će parada morati pričekati dok Mariupolj ne postane sastavni dio tzv. Donjecke Narodne Republike.