U sklopu realizacije Akcionog plana za Poglavlje 23 u pretpristupnim pregovorima s Europskom unijom, Vlada Crne Gore nedavno je odlučila da se u fond za naknadu za pričinjene nematerijalne štete izdvoji 1.350.000 eura. Podatak o većem izdvajanju novca za spomenutu namjenu prenose i crnogorski mediji kojima je iz Vlade Crne Gore rečeno da je to "izraz odgovornog suočavanja sa sopstvenom prošlošću".
Podaci Vrhovnog suda Crne Gore pokazuju da su “u prvoj polovini 2017. godine crnogorski sudovi usvojili 145 tužbenih zahtjeva temeljem predmeta Morinj, a u njima je ukupno dosuđeno 1.347.000 eura”. Također, navodi se da su najčešći pojedinačni dosuđeni iznosi bivšim zatvorenicima bili između 5.000 i 10.000 eura.
Odvjetnik Zdravko Begović, inače pravni zastupnik oko 250 hrvatskih žrtava logora Morinj, ističe da je borba za ostvarenje njihovih prava dugo trajala:- Dugo sa mse vremena borio kako bih opravdao utemeljenost tužbe jer se zaštitnik imovinskih prava i interesa pozivao na zastarjelost pokretanja postupka. Međutim, Vrhovni sud Crne Gore konačno je zauzeo stav i u tom predmetu utvrdili kako nema zastarjelosti potraživanja. Dakle, ti postupci su u velikom broju slučajeva pravomoćno okončani- rekao je odvjetnik Begović i za podgoričke 'Vijesti' dodao da je zadovoljan konačnim ishodom jer je Crna Gora "omogućila državljani Hrvatske i manjem broju državljana Federacije BiH da dobiju naknadu štete temeljem neosnovanog lišavanja slobode. Država Crna Gora je pokazala dobru volju, i dala tim ljudima šansu da ostvare i naknade štetu koju su pretrpjeli boravkom u zatvoru u Morinju. Ono na šta sam imao primjedbu, jeste visina štete. No: i ti su iznosi za poštovanje, a mi smo nastavili pred sudom u Strazburu, pa ćemo konačno vidjeti kako će se sve to završiti- naglasio je odvjetnik Begović.
Također, Crna Gora je zbog deportacije izbjeglica iz BiH koje je isporučila vlastima Republike Srpske, na čijoj su teritoriji potom ubijeni, obiteljima stradalnika isplatila 4.135.000 eura. Žrtvama sramotne otmice putnika iz vlaka u stanici Štrpci dosuđeno je oko 95 tisuće eura a još uvijeke se rješavaju tužbe za etničko čišćenje Bošnjaka u Bukovici i likvidaciju albanskih civila u Kaluđerskom Lazu, deportaciju bosanskohercegovačkih izbjeglica.
Crnogorske nevladine udruge koje se bore za promicanja ljudskih prava ističu da su brojni sudski postupci okončani oslobđanjem okrivljenih, osim u slučaju logora Morinj gdje su početkom ratnih 90-ih građani Hrvatske bili izloženi sramotnoj torturi. Oni naglašavaju da su zbog toga, na 12 godina zatvora osuđena trojica pripadnika rezervnog sastava bivše JNA, ali se na tome sve završilo.
Nevladine udruge ističu kako je međunarodna zajednica više puta kritizirala Crnu Goru jer ne čini dovoljno da riješi pitanje ratnih zločina. U prošlogodišnjem izvješču EU, objavljenom u studenome prošle godine, navedeno je da Podgorica sporo napreduje u procesuiranju ratnih zločina te Tužilaštvo Crne Gore treba zauzezi aktivniji pristup. Nakon toga je vrhovni državni tužitelj Ivica Stanković najavio mogućnost revizije pojednih procesa, dok je predsjednica Vrhovnog suda Crne Gore Vesna Medenica više puta naglašavala kako su predmeti ratnih zločina prioriteti crnogorskih sudova.