Euro će postati službena novčana jedinica i zakonsko sredstvo plaćanja u Hrvatskoj na dan 1. siječnja 2023 godine, a Vijeće Europske unije koje je 12. srpnja ove godine i donijelo ovu odluku je odredilo i fiksnu stopu konverzije za Hrvatsku od 7,53450 kuna za jedan euro, piše Slobodna Dalmacija.
Vlada RH je nakon toga na svojoj sjednici održanoj 21. srpnja donijela odluku o objavi uvođenja eura kao službene valute u našoj zemlji i nakon toga se naši računi i primanja iskazuju i u kunama i u eurima.
Splitski odvjetnik Željko Lubina je u ime svog odvjetničkog ureda “Lubina i Čutura j.t.d” podnio Ustavnom sudu Republike Hrvatske prijedlog za ocjenu ustavnosti ove odluke Vlade o objavi uvođenja eura kao službene valute u RH.
Povrijeđena načela
Lubina u prijedlogu za ocjenu ustavnosti ističe da je novčana jedinica RH Hrvatske kuna koja se dijeli na sto lipa te da je Vlada prihvaćanjem fiksnog tečaja konverzije od 7,53450 kuna za jedan euro postupila protivno članku 35 Zakona o Narodnoj banci Hrvatske te na taj način povrijedila i jedno od ustavnih načela.
Naime, Lubina smatra kako je Vlada trebala za konverziju uzeti tečaj s dvije decimale, dakle 7,53 kune za jedan euro jer se hrvatska kuna dijeli na sto lipa pa su dvije decimale jedino zakonite. Konverzija sa šest decimala od 7,53450 kuna nije zakonita, tvrdi Lubina, a posebno zato jer oštećuje građane u konverziji. To se posebno očito može vidjeti na konverziji velikih iznosa.
Lubina u primjeru navodi doslovce sljedeće:
”Recimo da građanin N.N. ima na računu 100 milijuna kuna koje mu je dobacio građanin P. P. Prema odredbi članka 35 Zakona o Narodnoj banci Hrvatske, koja određuje da jedna kuna ima sto lipa, građanin N. N. za taj iznos dobiva 13,280.212,48 eura.
Ako bi primijenili propis iz točke 2 stavak dva odluke koju osporavamo, građanin N. N. za iznos od 100 milijuna kuna dobiva 13,272.280,84 eura odnosno gotovo osam tisuća eura manje, točnije 7.931,40 eura koji bi dobio da je predsjednik Vlade Andrej Plenković, koji je potpisao tu odluku, računao fiksni tečaj na dvije decimale.”
Lubina navodi i dostupne podatke HNB-a da su depoziti kućanstava krajem rujna 2021. iznosili 240,3 milijarde kuna i bili su za 1,6 milijardi kuna veći (0,7 posto) u odnosu na kolovoz 2021., dok su na godišnjoj razini bili veći za 20 milijardi kuna ili 9,1 posto.
”Da vidimo razliku vrijednosti depozita 240,3 milijarde kuna pretvorenih u eure po izračunu iz pobijane odluke i po izračunu prema važećem zakonu.
Protivno zakonu
Iz izračuna po odluci koju pobijamo to bi bilo 31,893,290.862 eura, a po propisu iz članka 35 Zakona o Narodnoj banci iznos je za 19.059,735,58 eura veći.
Toliko građani Hrvatske dobivaju manje jer Vlada ne primjenjuje hrvatski zakon, članak 35 Zakona o Narodnoj banci Hrvatske, već donosi odluku protivno tom zakonu i protivno interesima građana RH, jer im se tom odlukom uzima iz džepa najmanje 19,059.735,58 eura na postojeće depozite koji će biti pretvoreni u eure.
Zato predlažem da Ustavni sud Republike Hrvatske utvrdi da je propis iz točke II stavak 2 Odluke o objavi uvođenja eura kao službene valute u RH u suprotnosti s člankom 35 Zakona o Narodnoj banci Hrvatske pa da ukinete propis iz točke II. stavka 2 Odluke o objavi uvođenja eura kao službene valute u RH od dana 22. srpnja 2002”, stoji u Lubininom prijedlogu za ocjenu ustavnosti.