Srbijanski predsjednik Aleksandar Vučić nalazi se pred "teškom odlukom". Prigrliti Europu ili i dalje balansirati između kandidature Srbije za članstvo u EU i održavanja bratske veze s tradicionalnim saveznikom, Rusijom?
Beograd je prepun imućnih Rusa i onih iz srednje klase koji koriste svakodnevne letove, bezvizni režim i nezahtjevna pravila boravka. No, u ekskluzivnom intervjuu za Politico, na marginama nedavne Münchenske sigurnosne konferencije, Vučić je naznačio da procjenjuje kako dolazi vrijeme za preispitivanje i odluku.
Neposredno prije odlaska iz Beograda u München, za srbijansku televiziju rekao je da se zemlja nalazi između čekića i nakovnja. A na pitanje Politica je li došao trenutak da se izmakne iz te pozicije rekao je: “Od mene ćete dobiti jednu rečenicu: Srbija će ostati na svom putu prema EU. Izvucite sami zaključke. Ali mislim da me razumijete. Nema sumnje da ćemo morati donijeti neke teške odluke u budućnosti. To je sve što mogu reći.” Politikov europski urednik komentara Jamie Dettmer, koji je razgovarao s Vučićem, primjećuje da "srbijanski predsjednik pažljivo bira riječi, s mnogim nagovještajima koji obećavaju zaključak, ali uvijek na kraju zašuti".
Je li to pokazatelj da srbijanski predsjednik još uvijek želi balansirati ili da se ipak približava povijesnoj odluci? Njegovi savjetnici ukazuju na potonje, dok njegovi kritičari tvrde da on još uvijek slijedi "strategiju stalnog izigravanja Zapada i umjerenjaka" u Srbiji, prema Ivani Stradner, analitičarki Zaklade za obranu demokracija, donosi Slobodna Dalmacija.
I to može biti točno, primjećuje Politicov urednik, ali napominje da je u turbulentnoj političkoj karijeri dugoj više od 30 godina Vučić već napravio neke velike preokrete. Posljednji od njih uključivanje je u razgovore o “normalizaciji” odnosa između Srbije i Kosova, čiju neovisnost ne priznaju ni Beograd ni Moskva. A u ponedjeljak su Vučić i kosovski premijer Albin Kurti konačno dali prešutno odobrenje za plan normalizacije uz posredovanje EU-a i potporu Sjedinjenih Država kao pomoć u dugoročnom poboljšanju veza.
Razgovori o Kosovu vođeni su i za Vučićeva bilateralnog susreta s američkim državnim tajnikom Antonyjem Blinkenom za sjednice u Münchenu, a jedna od spornih točaka bilo je stvaranje udruge općina sa srpskom većinom na Kosovu i sporovi oko opsega njezinih ovlasti.
“Ono što mogu reći jest da su (Amerikanci - op.) htjeli čuti našu stranu. Pokazali su poštovanje prema tako maloj zemlji kao što smo mi. A znamo što očekuju; ali također znaju što mi želimo vezano za sigurnost naših ljudi na Kosovu,” rekao je. A Blinken je sastanak opisao kao "produktivan", ističući da dijele želju Srbije za ulazak u EU.
Znakovito je, ističe Politico, da su posljednjih tjedana dužnosnici Eropske komisije također tweetali prijateljske komentare o Srbiji, što bi mogla biti uvertira u Vučićevo donošenje druge "teške odluke", izuzev Kosova.
Srpski lider očito osjeća intenzivan pritisak s obje strane, EU-a i Rusije. S jedne strane, s ponosom govori o privlačenju stranih ulaganja u Srbiju: “Kao što znate, prošle smo godine privukli 4,4 milijarde eura, što je puno više od mnogih zemalja Europske unije srednje veličine. A većina tih investicija došla je iz EU-a”, rekao je.
Fitch je nedavno ponovno potvrdio ocjenu Srbije BB+ i pohvalio njezin "vjerodostojan okvir makroekonomske politike, razboritu fiskalnu politiku i donekle bolje upravljanje", iako je ove čimbenike usporedio s visokim neto vanjskim dugom i upozorio da "geopolitički rizici ostaju". A to pokazuje da će napredovanje na “europskom putu” za Srbiju biti u ekonomskom smislu ključno.
Dužnosnici EU-a naglasili su da svaki napredak prema pristupanju ovisi o usklađivanju Beograda s vanjskom politikom bloka. S druge strane, Rusija je tradicionalni saveznik koji je podržavao Srbiju oko Kosova, a ankete javnog mnijenja provedene nakon invazije na Ukrajinu ne obećavaju priklanjanje Zapadu.
Četiri mjeseca od početka ruskog rata, istraživanje je pokazalo da bi 51 posto Srba odbilo članstvo u EU, a samo 34 posto reklo je da bi glasalo za pridruživanje. I u tom je istraživanju ruski predsjednik Vladimir Putin bio na prvom mjestu liste omiljenih lidera.
Slično tome, istraživanje Novog trećeg puta iz srpnja 2022. pokazalo je da se 66 posto Srba osjeća bližima Moskvi nego Zapadu, a 40 posto želi prekid pregovora o članstvu s EU-om. Rezultati su također pokazali da 59 posto Srba krivi Zapad za rat u Ukrajini, 23 posto Rusiju, a 18 posto smatra da Moskva i Zapad dijele odgovornost.
Dakle, nije jasno kako Vučić može odbaciti Rusiju i svim srcem prigrliti Europu - čak i ako to stvarno želi, napominje Politicov urednik.
Dva dana prije Münchena, stotine srpskih nacionalista i proruskih aktivista povezanih s paravojnom skupinom Wagner okupilo se u Beogradu, zahtijevajući prekid procesa normalizacije s Kosovom. Noseći transparente sa sloganima "Kosovo je srce Srbije" i "Izdaja Kosova je izdaja Rusije!" Prosvjednici su uputili i prijetnje smrću Vučiću. Politico to tumači kao svojevrsni hibridni ratni pritisak Rusije na Vučića.
Čelnik krajnje srbijanske desnice Damjan Knežević - organizator nereda koji je javno podržao bojnu Wagner koja je novačila borce i u Srbiji - naknadno je uhićen i optužen za poticanje nasilja. I sam Vučić optužio je prosvjednike da su antisrpski nastrojeni i da ih plaćaju stranci, valjda Rusija.
Ti su ga prosvjedi očito još uvijek mučili dok je davao intervju Politicu, kao i Wagnerovo regrutiranje Srba.
“Ne trebam podršku Wagnerovu; Ne treba mi da mi plješću niti da me kritiziraju,” rekao je uzrujano. Srbi koji su regrutirani da se bore u Ukrajini “bit će uhićeni kada se vrate u Srbiju i budu na dometu naših institucija. Tako se ne regrutira u prijateljskoj zemlji”, dodao je.
No, kao i njegovi pristaše, Vučić je i dalje očito ogorčen zbog gubitka Kosova. Naglašava da Srbi, koji su doživjeli NATO-vo bombardiranje tijekom rata na Kosovu 1999. godine, mogu suosjećati s Ukrajincima. U Srbiji se ne može čuti nijedna loša riječ o Ukrajincima.
Ali je također primijetio da Srbi vide dvostruke standarde:
“Od prvog trenutka smo osudili ono što se dogodilo 24. veljače. I uvijek smo bili velika podrška teritorijalnom integritetu Ukrajine. Čak i danas vam mogu potvrditi - da, Krim, Donbas, Herson su dio Ukrajine.”
Njegova pritužba, kao i - kaže - mnogih Srba, odnosi se na dvoličnost jer je teritorijalni integritet Srbije jednako važan, ali je zanemaren. “To je naš najveći politički i psihološki problem”, rekao je.
Na Vučićevo oklijevanje oko “teške odluke” utječe njegov razum, njegovo srce, kivnost zbog ishoda rata na Kosovu i, kako je sam priznao, tvrdoglavost naspram stalnim pritiscima da konačno izabere. A tvrdoglavost je, rekao je, dio srpskog nacionalnog karaktera.