Pitanje je da li je ovaj Prigožinov pokušaj puča propao ili su neki jaki, a za sada nepoznati, igrači iz sjene, u neposrednoj Putinovoj blizini, ovime njemu željeli poručiti da više ne može sam donositi odluke te da nije ni toliko siguran na vlasti, odnosno da postoje metode kojima ga se može kontrolirati ili čak srušiti - kaže za Jutarnji list analitičar i bivši hrvatski veleposlanik u Rusiji Božo Kovačević.
Po Kovačeviću, ovo što se dogodilo, poruka je Vladimiru Putinu da očito postoji veze između Prigožina i ljudi iz Putinova okruženja i da je on u dosluhu s važnim ljudima. Doduše, kaže Kovačević, još nije jasno tko "šalje poruku" i tko stoji iza svega - oni koji bi završili rat ili pak oni koji su za eskalaciju rata, kremaljski jastrebovi.
- Koliko je Putin toga svjestan i je li shvatio poruku, vidjet ćemo vjerojatno vrlo brzo, po njegovim daljnjim reakcijama i koracima. No, svakako da je puč oslabio njegovu poziciju i vjerojatno će utjecati i na rejting u ruskoj javnosti. Naravno, tu mislim na ono što ljudi stvarno misle, a ne na režimska ispitivanja javnog mnijenja - kaže Kovačević.
Bivši ambasador ističe kako jer evidentno da u ruskoj političkoj eliti vladaju razjedinjenost i nezadovoljstvo onim što se događa u Ukrajini, a definitivno je jasno da postoji otpor prema ministru obrane Sergeju Šojguu, kojeg Putin drži unatoč sve većim kritikama. Kovačević je siguran da puč nije Prigožinova impulzivna improvizacija, nego da se radi o široj akciji.
- Nevjerojatno je i gotovo nezabilježeno da jedna, relativno malobrojna, vojna postrojba, koju je predsjednik proglasio nelegalnom i izdajničkom, prođe gotovo neometano 700-800 kilometara prema glavnom gradu, a da ne naleti ni na kakav otpor. Pitao bih što su radili lokalni šefovi i gubernatori gradova i oblasti kroz koje su prolazili, kao i vojne i druge postrojbe na tom terenu. Sigurno to nije slučajno - napominje Kovačević.
Po njemu, puč je pokazao da je Rusija div na staklenim nogama jer se ni u jednoj ozbiljnoj državi, a Putin Rusiju takvom smatra, ne može pobuniti jedna postrojba takvog tipa a da državni represivni aparat nema praktički nikakvu reakciju. Oni su ugrozili stabilnost režima i države, i to usred rata, a reakcije nadležnih organa nema, kaže Kovačević.
On, nadalje, pretpostavlja da bi ova situacija mogla rezultirati ograničavanjem Putinove moći, odnosno ovlasti.
- Pretpostavljam da će sada doći do konsolidacije režima, ali i mogućeg kolektivnog vladajućeg organa. Putin, svakako, neće imati onoliku vlast kao do sada, niti će više sam donositi odluke.
Kovačević također smatra da je ovo početak Putinova kraja, pa je uvjeren da će sada biti zanimljivo vidjeti hoće li se i kako on kandidirati na predsjedničkim izborima 2024. godine. Naime, na to će utjecati reperkusije puča, ali i stanje na ratištu. U ruskoj javnosti se rat ionako percipira kao "Putinov rat", pa će i on snositi konzekvence neuspjeha. Kovačević je siguran da će se ovo odraziti na daljnju rusku agresiju u Ukrajini, piše Jutarnji list.
- Rat će se ili intenzivirati ili će se priznati neuspjeh, a to je odmah problem za Putina. Konačno, iz ruske povijesti znamo da promjena vlasti uvijek dolazi nakon neuspjeha u ratu. Sjetimo se samo 1905. ili 1917. godine. On se, kaže, u svom obraćanju javnosti zbog Prigožina osvrnuo na 1917. godinu i sebe je identificirao s carem. Možda i nesvjesno, ali znamo kako je tada car prošao!
Bivši diplomat ističe još jedan zanimljivi detalj koji također oslikava stanje duha u Rusiji. - Pokazalo se da je svojom reakcijom na puč ruska javnost demonstrirala primjetnu nezainteresiranost za ono što se oko nje događa, kao da se radi o kazališnoj predstavi. Nisu se ‘umiješali‘, niti pokazali da su spremni braniti Putina. Oni su sve samo promatrali kao da se to njih ne tiče - zaključuje Kovačević.
Kovačević je siguran da će se ovo odraziti na daljnju rusku agresiju u Ukrajini.
- Rat će se ili intenzivirati ili će se priznati neuspjeh, a to je odmah problem za Putina. Konačno, iz ruske povijesti znamo da promjena vlasti uvijek dolazi nakon neuspjeha u ratu. Sjetimo se samo 1905. ili 1917. godine. Putin se u svom obraćanju javnosti zbog Prigožina osvrnuo na 1917. godinu i sebe je identificirao s carem. Možda i nesvjesno, ali znamo kako je tad car prošao - zaključuje Kovačević za Jutarnji list.
